Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Zahtjev za razmatranje predloženog zakona po hitnom postupku nije dobio potrebnu entitetsku većinu glasova, pa je upućen Kolegiju na usaglašavanje.
Uređuje se organizacija
Predloženim zakonom se uređuje organizacija, nadležnost, javnost rada, finansiranje i sva druga pitanja u vezi sa osnivanjem i funkcionisanjem Vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacionog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.
Između ostalog, definirano je da su odluke Vrhovnog suda konačne i obavezujuće.
Zvizdić je, obrazlažući razloge za hitni postupak, kazao kako je riječ o jednom od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji zahtijeva da Bosna i Hercegovina, "garantuje institucionalnu pravnu sigurnost svim građanima na teritoriji cijele države na način da se uspostavi pravosudno tijelo kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH".
"Pravosudno tijelo koje se u skoro svim zemljama Evropske unije i u zemljama regiona bavi ovim pitanjem je Vrhovni sud. Bosna i Hercegovina je jedina država u regionu koja nema Vrhovni sud na državnom nivou.
Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Slovenija su zemlje koje imaju svoj državni Vrhovni sud, kao posebno pravosudno tijelo koje ima kasacionu nadležnost, odnosno bavi se obezbjeđenjem pravne sigurnosti svih građana na teritoriji cijele države, kroz kontrolu zakonitosti, ujednačavanje sudske prakse i odlučivanje po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima", naveo je Zvizdić.
Trećestepena institucija
Zbog toga bi, dodao je on, i ovaj Vrhovni sud BiH bio svojevrsna trećestepena pravosudna institucija na nivou BiH "kakvu do sada nismo imali, a koja nam je evidentno potrebna".
"Ne vidim niti jedan opravdan razlog zašto Bosna i Hercegovina ne bi dobila državni Vrhovni sud. To nije samo moj stav, to je stav i Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope iz 2007. godine, a potrebu postojanja ovakvog tijela prepoznala je i Državna strategija razvoja sektora pravde iz 2008. godine.
To je preporuka i OSCE-a, ali i više naučnih i stručnih konferencija koje su se bavile i koje se bave ovim pitanjima", kazao je Zvizdić.
U konačnici, dodao je on, to je prepoznala i Evropska komisija koja je dala svoj stav u mišljenju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu.
Napomenuo je da je riječ o lex specialis zakonu, s obzirom na to da Vrhovni sud kao pravosudna institucija u ovome trenutku nije prepoznat u Nacrtu zakona o sudovima BiH, na kojem se još radi u Ministarstvu pravde BiH.
"Mislim da je to veliki i ozbiljan propust u Nacrtu zakona o sudovima i ovaj prijedlog zakona ima za cilj, između ostalog, i da ispravi tu grešku.
Također smatram da ne postoje više ili manje važni prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije. Za mene su svi prioriteti jednako važni i ne vidim niti jedan razlog zašto i o ovom pitanju uspostave Vrhovnog suda ne bi razgovarali i stavili ga u parlamentarnu proceduru", zaključio je Zvizdić.
Poslanici nisu imali potrebu voditi raspravu o zahtjevu da se predloženi zakon razmatra po hitnom postupku, a prilikom glasanja o tom zahtjevu nije bilo potrebne entitetske većine glasova, pa je upućen Kolegiju na usaglašavanje.
