"Bez priznavanja činjenica o ratu u Bosni i Hercegovini nema pomirenja, ali rasistički nacionalisti su od toga i dalje daleko", rečeno je u analizi prilika u BiH austrijskog Standarda koju prenosi Deutsche Welle.
Austrijski list "Standard" donosi opširan članak pod nazivom "Vidno skretanje pogleda", u kojem Adelheid Wölfl, analizirajući situaciju u BiH, predstavlja knjigu "Proigrani mir u BiH" Christiana Schwarz Schillinga.
Iskoristio pozornicu Vijeća sigurnosti UN za verbalni nastavak rata
U tekstu se najprije konstatira da su okončanju rata u BiH, do čega je došlo sklapanjem Dejtonskog sporazuma u Ohaju 1995. godine prethodile tri i po godine u kojima je "Vojska Republike Srpske, koju su politički vodili rasisti i ekstremisti, etnički očistila teritorije BiH uz pomoć JNA i političkog vrha susjedne Srbije. Cilj je bio da tamo živi što više ljudi sa srpskim imenima, kako bi se taj dio kasnije mogao priključiti Srbiji".
Potom se citira bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling, koji u svojoj novoj knjizi piše kako mu je "potpuno zagonetno, kako se moglo desiti, ako se u vidu ima jačina saveza kakav je NATO koji nas je 50 godina štitio od moćnog protivnika Sovjetskog Saveza, da jednom relativno malom agresoru u Evropi pođe za rukom da prekorači sve granice, drži gradove u opsadi, sistematski ubije stotinu hiljada civila ili ih natjera u bijeg, zapali njihove kuće i počini najteže zločine protiv čovječnosti".
Ponašanje Evropljana u BiH Schwarz-Schilling, kako navodi austrijski list, opisuje rečenicom "Vidno se okretala glava", a Standard navodi da i danas mnogi Evropljani reagiraju popustljivo i s 'appeasementom', iako se nastavlja agresija na Bosnu i Hercegovinu.
"Dvadeset pet godina nakon Dejtona, šef radikalno-nacionalističke partije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik je na poziv Rusije iskoristio pozornicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija za verbalni nastavak rata u BiH. Dodik želi otcijepiti RS od BiH. Stoga tvrdi da postoje dvije srpske države pored Srbije i Republika Srpska. On dakle želi uništiti državu BiH, a istovremeno za to optužuje druge", navodi se.
Standard se potom osvrće na Dodikov govor pred Vijećem sigurnosti UN-a, u kojem je Dodik kao član Predsjedništva BiH visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka nazvao "monstrumom".
"Dodik preokreće činjenice, tvrdi kako Inzko "mrzi Srbe" ili da "Srbi nemaju ista prava" kao drugi i da im je rat bio "nametnut". Ovaj nacionalista rasističkih stavova je omalovažio ideju BiH kao države ravnopravnih građana - nezavisno od toga koje ime nose i kojoj naciji ili vjeri pripadaju. On je prezreo centralnu evropsku ideju, a Inzkovog prethodnika nazvao kriminalcem", piše Standard.
Austrijski list potom spominje bonske ovlasti, koje Inzko nije koristio od 2011. godine.
"Visoki predstavnik ima naredbu međunarodne zajednice da ne intervenira, iako Dodik već godinama prelazi crvenu liniju. Inzko ne dobija podršku ni kada je u pitanju Zakon o kažnjavanju negiranja genocida i kaže da je Ured visokog predstavnika pod paljbom, zato što je ta institucija zaštitni mehanizam protiv secesionističkih ambicija", ističe se.
Dodik je već godinama pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, ali u Evropi postoje političari i diplomati koji s njim sarađuju i smatraju da usprkos Dodikovoj agresivnoj politici, u BiH može doći do pomirenja, piše dalje Standard i ukazuje da je Dodik nedavno bio pozvan kod predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.
"Neki u Evropskoj uniji vjeruju, kao i fatalnih 90-ih, da se radi o tome da se tri naroda navedu na saradnju. Stoga oni već decenijama podržavaju nacionaliste u BiH, a ne predstavnike građanske opcije", naglašava se nadalje.
Standard potom piše kako je jedan, sada važan političar, prije 28 godina prepoznao koliko je pogrešan fokus na etničke grupe, a time i na saradnju s nacionalistima i kako Schwarz-Schilling tom čovjeku - novoizabranom predsjedniku SAD-a Joe Bidenu - posvećuje cijeli odlomak svoje knjige.
"Biden je još 1993. godine, nakon posjete BiH, kritizirao Zapad, naglašavajući odgovornost SAD-a kao vodeće zemlje Zapada. Tadašnji senator je jasno stavio do znanja da u BiH nije u pitanju građanski rat, kako su ga prije svega mnogi u Evropi nazivali, već da je u pitanju napadački rat na priznatu i suverenu državu BiH uz pomoć Srbije i Crne Gore", kaže se dalje.
Zato je, nastavlja se, tražio vojnu intervenciju, a Biden je prepoznao i da zemlje Zapada nisu dovoljno znale šta se dešava u BiH te da su naivno vjerovale da je moguće diplomatsko posredovanje, plašeći se intervencije.
"Mir se postiže slobodom, a sloboda istinom"
Biden je kritizirao nedjelotvornost i neodlučnost Zapada i čak je dvije godine prije Srebrenice rekao da bi Srebrenica mogla postati nova Gernika.
Schwarz-Schilling je, nastavlja Standard, bio šokiran što je tadašnji šef njemačke diplomatije Klaus Kinkel s devet redaka reagirao na Bidenov izvještaj. Mjere koje je predložio senator Biden su, po njegovim riječima, bile tako efikasne da se rat mogao završiti još 1993. godine.
"Moram izreći tužnu činjenicu da se zbog stava evropskih država, uključujući i Njemačku, rat produžio za više od dvije godine", kaže se.
Standard potom navodi da je u knjizi mrtvih tokom rata u BiH zabilježeno da 81 posto svih civilnih žrtava čine Bošnjaci, 11 posto Srbi i sedam posto Hrvati.
Austrijski list na kraju navodi kako bivši visoki predstavnik Schwarz-Schilling, koji često boravi u Sarajevu ističe da 'bez priznavanja činjenica o ratu u BiH - nema pomirenja'.
No, rasistički nastrojeni nacionalisti su od toga i dalje daleko, zaključuje Standard završavajući članak citatom Karla Jaspersa iz knjige Schwarz-Schillinga koji glasi "Mir se postiže slobodom, a sloboda istinom".
