U ogromnom prostranstvu Sunčevog sistema, među oko milion asteroida, nedavna otkrića astronoma dovode u pitanje prethodne pretpostavke o prisutnosti vode na tim nebeskim tijelima. Infracrveni teleskop SOFIA, poznat po prethodnom otkriću vode na Mjesecu 2020. godine, sada je otkrio vodu i na asteroidima Iris i Massalia.
Iris, kolosalni asteroid promjera 199 kilometara, spada među najvećih 1 posto u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, završavajući svoju orbitu oko Sunca svakih 3,7 godina. Massalia, asteroid s promjerom od 135 kilometara, dijeli sličnu orbitu s Irisom.
Asteroidi se razlikuju po sastavu, sa silikatnim asteroidima koji su bliže Suncu i ledenim asteroidima koji prevladavaju u vanjskim regijama Sunčevog sistema. Razumijevanje njihove distribucije baca svjetlo na sastav solarne maglice prije formiranja planeta i asteroida.
Dr. Anicia Arredondo iz američkog Instituta Southwest Research i glavna autorica istraživanja vezanog za navedeno otkriće, potvrđuje da količina i rasprostranjenost vode na Irisu i Massaliji liče onoj na Mjesecu. Voda je zarobljena, vezana za minerale i apsorbirana silikatima.
Teleskop SOFIA, penzionisan 2022. godine, upotrijebio je svoju infracrvenu kameru za slabo vidljive objekte (FORCAST) da identificira vodu na površini Mjeseca 2020. godine, što je bilo ekvivalentno oko 350 mililitara vode po kubnom metru tla.
Dok je analiza podataka slabijih asteroida, Partenope i Melpomene, dala neuvjerljive rezultate zbog prekomjerne pozadinske buke u promatranjima, Arredondin tim sada planira iskoristiti svemirski teleskop James Webb. Uz vrhunsku optiku i omjer signala i šuma, taj teleskop će poboljšati naučno razumijevanje distribucije vode u Sunčevom sistemu, pridonoseći vrijednim uvidima u rasprostranjenost vode u egzoplanetarnim sistemima i potencijalu za vanzemaljski život, piše Universe Today
