Apsolutno ne postoji niti jedna prepreka što se tiče formalno-pravnog okvira ili zakonskog okvira da se realiziraju i implementiraju izborni rezultati u Bosni i Hercegovini kako neposredni, direktni, nakon izbora 2. oktobra, tako i posredni, koji će uslijediti nakon toga, rekao je Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
"Isto kao što nije ni za raspisivanje izbora bilo prepreka. Bilo je spinovanja i pokušaja političkih subjekata koji su osporavali samo donošenje odluke o raspisivanju izbora. Pa je bio pokušaj blokade kroz finansiranje, pa je uslijedila odluka visokog predstavnika za BiH.
Proces je otpočeo i apsolutno za sve postoji zakonski okvir. Mi kao građani možemo kazati jesmo li zadovoljni ili nismo zadovoljni što nije došlo do izborne reforme, ali ne možemo reći kao osobe, članovi organa za provođenje izbora koji implementiraju zakon, da mi nemamo zakonsku osnovu. Kakav je kvalitet, to je druga stvar", rekao je Arnautović.
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH rekao je da za direktne izbore apsolutno nema nikakvih sumnji i nikakvih osporavanja.
"Ta osporavanja su kao i ona koja su bila za donošenje odluke. Bilo je nekih političkih subjekata koji su se žalili sudu. Potpuno su potvrđene odluke Centralne izborne komisije BiH. I to je jasno vidljivo.
Druga stvar, koja se najavljuje sada i kroz briselske razgovore i na drugi način, a to je da je neko uzeo sebi za pravo da kaže da se neće moći implementirati izbori. Onaj ko to misli, to je njegov izbor", stava je Arnautović.
Politika može odugovlačiti
Što se tiče Centralne izborne komisije BiH, kaže Arnautović, na snazi je Uputstvo o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, koje je osporavano 2018. godine sa devet tužbi.
"Pokrenuti su, ne samo sudski postupci pred Apelacionim odjelom Suda BiH nego je Uputstvo osporavano i pred Ustavnim sudom BiH. I ono, ne samo da nije osporeno nego je i osnaženo odlukom Ustavnog suda BiH.
Mi apsolutno s te strane nemamo nikakvih pravnih prepreka da implementiramo i ovaj drugi dio izbornog procesa, dakle, izbora delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH, a samim tim onda i izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH koji biraju Vladu FBiH, kao i izbor po pet delegata Hrvata i Bošnjaka u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH", navodi Arnautović.
No, predsjednik CIK-a BiH izrazio je bojazan da bi se blokade i onemogućavanja provođenja izbora mogle dešavati na drugi način.
"Ono što mogu kazati, ono što ja mislim da može biti prepreka, jeste kada se proces završi da se ne poštuju izričiti prekluzivni rokovi utvrđeni u Ustavu FBiH i u ustavima kantona, kao i Izbornom zakonu BiH, naročito o formiranju kantonalnih skupština, a onda i izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz tih kantonalnih skupština.
Neko ko želi da blokira cijeli proces, cijelu tu piramidu, on to može tako što će bojkotovati sazivanje kantonalne skupštine, a posebno kada se ona održi, da bojkotuje izbor delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Po našem Uputstvu tačno se zna koliko mora biti kojih delegata iz pojedinih naroda da bi se dobila brojka od po 17 delegata u klubovima Hrvata, Bošnjaka i Srba, odnosno sedam iz reda ostalih. To je taj problem koji je političke prirode i mislim da se on upravo sada problematizira i o tome se diskutira", ističe Arnautović.
Kao CIK BiH, kaže Arnautović, apsolutno ne žele o tome da razmišljaju.
"To su političke stvari. Šta će politika dogovoriti i kako će riješiti to se ostavlja politici da to radi i Parlamentarnoj skupštini BiH.
Mi u CIK-u BiH radimo na realizaciji i implementaciji općih izbora 2022. Imamo sredstva, imamo kadrove, ljude, normativno-pravni okvir i ne postoji niti jedna prepreka i problem koji mi vidimo", jasan je Arnautović.
Predsjednik CIK-a BiH govorio je i o nonsensu prisutnom u posljednje četiri godine, a to je da brojni zvaničnici u BiH istovremeno obavljaju po dvije i više funkcija, odnosno da su u isto vrijeme i ministri i zastupnici.
"To je apsolutno neprimjereno. I ne samo što je neprimjereno. Ni u jednom demokratskom društvu nemate prelijevanja između sudske, zakonodavne i izvršne vlasti. To je davno, još u srednjem vijeku razriješeno.
Ta pojava je vezana za pojam koji se u pravu zove inkopatibilitet. Dakle, nije jednostavno moguće da sudija bude istovremeno i parlamentarac, odnosno da parlamentarac bude i sudija, niti je primjereno niti moguće u demokratskom društvu da neko istovremeno bude i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti. Vidimo da to kod nas može", istakao je Arnautović
Nespojivost dužnosti
Ova stvar, kaže, zadire u više pravaca. Jedan je sukob interesa, a drugi je pravac nespojivih dužnosti.
"Nespojivost dužnosti je regulirana članom 1.8. stav 4 Izbornog zakona BiH. To znači da je nespojiva dužnost da se istovremeno bude na izvršnoj funkciji i u zakonodavnoj funkciji. Šta se dešava kod nas, šta je ta zloupotreba. Hoću da kažem, da iznosim svoje lično mišljenje, jer sam ostao u manjini unutar Centralne izborne komisije BiH.
Ovo pitanje sam delegirao i mi smo imali izjašnjenje u vezi s tim. Većinsko mišljenje po mom sudu na žalost inkopatibilno ovoj situaciji koju imamo. Tamo u članu 1.8. stav 4 Izbornog zakona BiH stoji da je nespojivo istovremeno vršiti izvršnu i zakonodavnu vlast, i izvršen je jedan dodatak u izmjenama Izbornog zakona BiH kroz rad Interresorne radne grupe pred izbore 2018. godine gdje je dodato da se to odnosi - dok se ne konstituiraju izvršni organi vlasti.
I sada u Izbornom zakonu BiH ima jedna vrlo nespretna konstrukcija, gdje se to odnosi na one izabrane na redovnim izborima u posljednjem izbornom ciklusu", navodi Arnautović.
Kaže da u Bosni i Hercegovini nema suviše izvršnih organa vlasti koji se biraju na redovnim izborima.
"Imamo samo članove Predsjedništva BiH i predsjednika i potpredsjednike RS-a. Niko se drugi ne bira na direktnim izborima. Na primjer, članovi Vlade FBiH koji su sada istovremeno i ministri i u zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH ili Parlamentu FBiH, odnosno Narodnoj skupštini RS-a. Sličnih primjera imamo i na drugim nivoima.
To nije moguće. Ne možete vi biti i predsjednik FBiH i poslanik u zakonodavnom tijelu, parlamentima. Na žalost, to je tako. Jednostavno, takav je bio rasplet situacije na CIK-u BiH. Mislim da se to pod hitno mora razriješiti. Ovo govorim o nespojivoj dužnosti", ističe Arnautović.
- Zakon o sukobu interesa među 14 prioriteta -
Drugo je, kaže predsjednik CIK-a BiH, pitanje sukoba interesa. Do 2013. godine Centralna izborna komisija BiH je bila implementator tog zakona.
"Kada su se poklopili politički i privatni interesi, došlo je do oduzimanja te nadležnosti CIK-u BiH, po famoznom dogovoru Lagumdžija - Dodik. To je jedna od stvari gdje se nastojalo da se oduzmu nadležnosti jednoj državnoj instituciji, da se oslabi njena pozicija.
Bilo je još, potom, dogovora i nekih drugih stvari koje su bile planirane za realizaciju, kao što je ukidanje Glavnog centra za brojanje glasova... Od 2013. do sada mi nemamo niti jedan, niti smo mogli imati, jer je jednostavno takav sistem napravljen, procesuiran slučaj sukoba interesa, da tako kažem, važnijih aktera osim nekih simboličnih novčanih kazni.
Pošto je sukob interesa jedan od zahtjeva iz 14 prioriteta, mislim da je vrlo važno da se to pitanje jako brzo razriješi, ako ne prije, onda obavezno nakon konstituisanja nove vlasti koja će biti izabrana u oktobru.
U pitanju je, ne samo zakon o sukobu interesa nego i cijeli set zakona kojim se dodiruje rad Centralne izborne komisije BiH, a to je reforma izbornog zakonodavstva, reforma zakona o političkom organiziranju, odnosno novom, drugačijem političkom organiziranju, kao i svakako Zakona o finansiranju političkih stranaka. To je jedan paket koji je neophodno kroz reformski proces nakon izbora izmijeniti i donijeti čim prije", rekao je Arnautović.
