Nakon što su raspisali Opće izbore za 2. oktobar, članovi CIK-a održali su press-konferenciju.
Predsjednik Suad Arnautović potvrdio je da je donesena Odluka o raspisivanju i održavanju izbora za 2. oktobar.
"Izbori se raspisuju za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom BiH, Predstavnički dom FBiH, NSRS, predsjednika i potpredsjednika RS i skupštine kantona u FBiH", rekao je Arnautović.
On je prozvao i političke partije koje žele blokirati izbore.
"Ustavna definicija glasi: BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
Ako imamo ovakvu definiciju s jedne strane, a s druge strane namjeru političkih snaga da blokiraju izbore, moramo se zapitati je li njima cilj da BiH prestane funkconirati kao demokratska država?", rekao je Arnautović.
On je dalje naveo kako je trenutni izborni zakon diskriminirajući i da ne omogućava svima jednaka prava da budu birani.
Potom je istakao da samo CIK može raspisati izbore.
"Pojedini dužnosnici su iznosili dezinformacije da neka druga komisija može raspisati izbore na dijelovima teritorije države. CIK je jedina organizacija i djeluje neovisno. CIK donosi odluku o održavanju izbora u skladu sa Izbornim zakonom. CIK odgovara za prikupljanje i tačnost podataka. Nijedan drugi organ ne može raspisati izbore", rekao je Arnautović.
On je istakao kako je planirano da izbori koštaju nešto više od 11 miliona KM.
"Sredstva su planirana sredinom 2021. godine. Međutim, izvjesno je da ovaj iznos neće biti dostatan zbog inflacije. Nadležne institucije moraju osigurati novac u roku od 15 dana od raspisivanja, to znači do 19. maja", naveo je te citirao Krivični zakon BiH koji kaže:
"Ko na drugi protipravan način utječe na birača da uopće ne glasa, kaznit će se novčanom kaznom i mogućom kaznom do tri godine zatvora. Krivično djelo se može napraviti činjenjem ili nečinjenjem. Mi smo dužni to prijaviti Tužilaštvu BiH. CIK će, kada bude vrijeme, i ako bude potrebe, ocijeniti da li blokada finansiranja izbora predstavlja krivično djelo napravljeno nečinjenjem", rekao je Arnautović.
Dalje je naveo kako je CIK dostavio veliki broj krivičnih prijava za nepravilnosti na izborima, ali da to ne prati i Tužilaštvo BiH svojm odlukama i procesuiranjem
"Utvrđeno je da se nalaze na popisima i potpisi za umrle, 173 prijave smo podnijeli.
Dostavili smo 1.913 imena osoba koje su dostavile podnesak ili izjavu o neovlaštenoj preregistraciji za glasanje iz inostarstva. Sve je dostavljeno Tužilaštvu BiH kao i imena 4.000 osoba koji su na adresama na kojima je prijavljeno šest i više osoba. CIK je utvrdio kako su putem e-pošte poslate prijave za 58 umrlih osoba. Podnesene su i krivične prijave protiv članova biračkih odbora", rekao je Arnautović.
Kaže da je na biračkom spisku 3.371.487 građana s pravom glasa.
Na kraju je kazao:
"Niko nema pravo oteti pravo biračima da izađu na izbore i glasaju i tako svoju izvornu suverenost kao demos predaju privremeno zakonom izabranim političkim predstavnicima".