S velikim interesom iščekuje se ova srijeda, 30. juna, kada će Međunarodni mehanizam za kaznene sudove u Haagu izreći presudu Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. Prvi je bio šef Službe državne sigurnosti Srbije (SDB), a drugi njegov glavni operativac početkom 1990-ih, u vrijeme ratova u Hrvatskoj i BiH. Bit će to ujedno "tačka na i" rada Haaškog suda, piše Slobodna Dalmacija.
Njih dvojica uhapšeni su 2003. godine, a deset godina poslije oslobođeni optužbi za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na teritoriju Hrvatske i BiH. Presuda im je 2015. bila poništena, a postupak vraćen na početak.
Zadnja prilika da se nekoga iz Srbije osudi za zločine
Poznati američki odvjetnik hrvatskih korijena i haaški branitelj generala Ante Gotovine, Luka Mišetić, za Slobodnu Dalmaciju kaže kako smatra da je u okončanju postupka Stanišiću i Simatoviću sve moguće.
"Teško je nagađati budući da predmet nisam pratio do u detalje. Mogu samo ponoviti ono što sam već rekao u javnosti: ovo je zadnji predmet u kojem Haaški tribunal može osuditi nekoga iz Srbije za zločine počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Vjerojatno se vodi računa o tome koja će biti ostavština Tribunala, odnosno hoće li zatvoriti svoja vrata a da nije osudio nekog srbijanskog dužnosnika za zločine u RH i BiH. Sigurno postoji jedna želja da se to ustanovi, ali hoće li se to dogoditi u slučaju konkretne dvojice, uistinu ne bih želio spekulirati", kazao je Mišetić.
'Ostavština Haaškog suda mogla bi nam postati neprihvatljiva'
Na pitanje bi li osuđujuća presuda spomenutom dvojcu otvorila mogućnost zahtjeva za ratnom odštetom, Mišetić kaže da takvi zahtjevi na osnovu ovakvih presuda nisu mogući.
"Ovo su presude protiv pojedinaca i ne mogu se koristiti protiv suverenih država. Osuda dužnosnika Srbije imala bi izvjesnu i moralnu i povijesnu težinu, ali za utvrđivanje odgovornosti države nema nikakvu pravnu važnost. Ako, pak, presuda opet bude oslobađajuća i nema žalbe, odnosno ona postane pravomoćna u žalbenom postupku, za Hrvatsku je ostavština Haaškog suda, ako se gleda njegov ukupni rad, apsolutno neprihvatljiva. Nikoga se, prvo, ne bi iz Srbije osudilo za zločine na teritoriju RH. S druge strane, nikoga se iz Srbije ne spominje kao sudionika zločinačkih pothvata u BiH. Znači, ne samo da nisu osuđeni, nego nisu ni spomenuti u ostalim presudama. Tu mislim na Slobodana Miloševića, Momčila Perišića, Veljka Kadijevića i brojne druge", objasnio je Mišetić.
Povukao je i paralelu sa suđenjem tzv. hercegbosanskoj šestorci, odnosno slučajem Prlić i ostali.
"U slučaju hercegbosanske šestorke spomenuti su hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i načelnik Glavnog stožera HV-a Janko Bobetko. Tu dolazimo do jednog povijesnog apsurda, totalno neutemeljenog i neprihvatljivog bilo kojem ozbiljnom, objektivnom povjesničaru, a to je da je hrvatsko vodstvo u BiH navodno činilo nešto zločinačko, a što čelništvo Srbije nije", kazao je Mišetić.
Zadnja prilika da se osudi nekoga iz srbijanskog vodstva
Za same Stanšića i Simatovića kazao je da su njih dvojica bili često spominjani u događanjima uoči i tokom oslobodilačke akcije "Oluja".
"General Mile Mrkšić, u to vrijeme glavni zapovjednik srpskih snaga u Hrvatskoj, bio je konstantno na sastancima u Beogradu, a društvo su mu, uz Slobodana Miloševića i Ratka Mladića, činili upravo Simatović i Stanišić. Koordinirali su razne akcije, poput napada na Bihać, što je zapravo pokrenulo hrvatske akcije u BiH te "Oluju". Srpsko vodstvo u Hrvatskoj, BiH i Srbiji zajedno je dogovaralo odgovor. Prvog dana "Oluje", kada je došlo do evakuacije srpskog stanovništva, Mrkšić i Mile Martić bili su na vezi i sa Stanišićem i sa Simatovićevem, koji im, iako se u tom trenutku nalazio u Grčkoj, daje savjete kako izdržati, usporiti hrvatski napad i koji ih uvjerava da će oni na kraju pobijediti. I iz tog konteksta se vidi koliko su njih dvojica bila ključne figure u srpskom vodstvu, zapravo veza između Miloševića i onih koji su izvršavali njegove naredbe u objema državama."
Na kraju je rekao da je ovo "zadnja prilika da se osudi nekoga iz srbijanskog vodstva".
