Većina Nijemaca ne bi željela da Angela Merkel bude ponovno kancelarka, pokazuje istraživanje javnog mnijenja.
Oko 70 posto anketiranih, dakle većina Nijemaca, ne želi povratak konzervativne političarke koja se povukla s dužnosti poslije prošlogodišnjih izbora. Nakon 16 godina koje je provela na dužnosti kancelara. Radi se o reprezentativnom internetskom istraživanju koje je proveo Institut Civey za Funke Media Grupu.
Manje od četvrtine - oko 23 posto - željelo bi opet vidjeti Merkel na kormilu najveće evropske privrede, pokazuje istraživanje.
Međutim, oko 43 posto anketiranih reklo je kako misli da je Merkel bolje obavljala dužnost od sadašnjeg kancelara, socijaldemokrata Olafa Scholza, dok 41 posto smatra obrnuto. Civey je 24. novembra anketirao ukupno 5.003 osobe.
Otkako je napustila dužnost, kritičari spočitavaju bivšoj kancelarki da je Njemačku učinila previše ovisnom o ruskim energentima, posebno o plinu.
Prije odlaska s kancelarske dužnosti Merkelina vlada bila je pod snažnim pritiskom saveznika. Prije svega Sjedinjenih Država koje su tražile da prekine proces izdavanja dozvola za rad plinovoda ispod Baltičkog mora. Taj projekt je napušten otkako je počela ruska invazija.
“Bilo je to 15 godina rasta i rastućeg prosperiteta”, rekao je Nikolaus Blome, biograf Merkel i veteran političkog novinarstva u Berlinu. “Ljudi su joj ukazivali ogromno povjerenje. Mislim da su se mnogi od njih prepoznali u njenim karakteristikama ili u tome kako se nosila sa stvarima.”
Danas su veliki dijelovi Merkelove ostavštine u ruševinama. Ukrajina se bori za svoj opstanak pod ruskim artiljerijskim napadima. Sjeverni tok 2 je zapravo mrtav. Rusija nije svoju energetsku moć usmjerila protiv Kijeva, već protiv Njemačke i Evrope, prijeteći jednom od najgorih ekonomskih kriza u zemlji od Drugog svjetskog rata.
Godinama je Merkel hvaljena kao vođa slobodnog svijeta, rekao je Andreas Fulda, njemački politolog sa Univerziteta Nottingham. “Sada kada je odstupila, pogled se promijenio za gotovo 180 stepeni.”
