Bolesnici na respiratoru spadaju među najteže bolesnike i svi su životno ugroženi. Cjelokupan proces liječenja tih bolesnika je vrlo složen i zahtjevan te iziskuje izuzetne napore i znanje medicinskog osoblja, kako liječnika, tako medicinskih sestara i tehničara, koji su ključni u liječenju'', rekao je bivši dugogodišnji predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Split, Nenad Karanović, piše Slobodna Dalmacija.
Iako za riječ respirator mnogi do početka pandemije nisu ni znali, a danas ga smatraju spasonosnim uređajem, on ipak ima neke mane. ''To je uređaj koji zamjenjuje funkciju pluća, kada ona nije dovoljna za održavanje primjerenog funkcioniranja cjelokupnog organizma. Postoje različiti uređaji, bilo za kućnu ili bolničku upotrebu. Zajedničko svojstvo je da potpomažu funkciju pluća, a u nekim slučajevima u potpunosti je zamjenjuju, ako su jako oštećena'', objasnio je Karanović.
Koliko god se činilo da su respiratori spasonosna rješenja, to baš nije u potpunosti tačno. Respiratori mogu izazvati određena oštećenja pluća, koja mogu biti životno ugrožavajuća. Dugotrajna primjena respiratora može dovesti do infekcije pluća. ''Ta se infekcija može proširiti cijelim organizmom te može biti opasnija od same bolesti koja zahtijeva liječenje respiratorom, što dodatno komplicira samo liječenje i potencijalno izlječenje'', rekao je Karanović dodavši da iz tog razloga respiratorima smiju rukovati i rabiti ih samo visoko educirani stručnjaci.
''Postupak liječenja nije završen kada bolesnika „skinemo“ s mehaničke ventilacije, tada počinje drugi dio liječenja vezan uz oporavak, koji također može biti vrlo kompliciran i za život opasan te zahtijeva izuzetnu pažnju, znanje i vještine'', zaključio je za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. sc. Karanović.
