Broj umrlih od koronavirusa mogao bi biti i 60 posto veći nego što govore službeni podaci, pokazala je analiza Financial Timesa o žrtvama pandemije provedena u 14 zemalja.
Statistički podaci o smrtnosti pokazuju 122.000 smrtnih slučajeva više u odnosu na uobičajen broj smrti u tim područjima, što je znatno više od 77.000 kolika je službena brojka umrlih od Covida-19 prijavljenih za ta mjesta i period.
Ako je i drugdje u svijetu prijavljen manji broj žrtava, to bi moglo značiti da broj umrlih nije 201.000 koliko je sada prijavljeno, već 318.000.
Kako bi izračunao broj tih dodatnih smrti, Financial Times je uporedio smrtnost od svih uzroka u martu i aprilu 2020. s onim u istim mjesecima između 2015. i 2019. godine. Broj umrlih od 122.000 predstavlja povećanje smrtnosti i do 50 posto u odnosu na iste periode prijašnjih godina.
U svim analiziranim zemljama osim Danske, višak smrti daleko je veći od službenih slučajeva smrti od koronavirusa. Tačnost službene statistike smrti od virusa, ograničena je time koliko učinkovito neka zemlje testira ljude da bi potvrdila slučajeve. Neke zemlje, uključujući i Kinu, naknadno su revidirale broj smrtnih slučajeva od ove bolesti.
Prema analizi Financial Timesa, u poređenju s prijašnjim godinama, sveukupno povećanje smrtnost tokom pandemije u Belgiji je 60 posto, 51 posto u Španiji, 42 posto u Nizozemskoj i 34 posto u Francuskoj.
Neke od ovih smrti posljedica su nekih drugih bolesti osim Covida-19, s obzirom da su ljudi zbog pandemije izbjegavali odlazak u bolnicu radi drugih poteškoća.
No višak broja smrti naglo je povećan u područjima najgore pogođenim epidemijom, što ukazuje na to da su te smrti direktno povezane s virusom i nisu tek posljedica blokade država.
David Spiegelhalter, profesor sa Univerziteta Cambridge, rekao je da je dnevni broj umrlih u Velikoj Britaniji daleko premali jer su oni računali samo one koji su preminuli u bolnicama.
„Jedina nepristrana uporedba koju možete napraviti između različitih zemalja je da pogledate uzrok smrti... Ima jako puno otvorenih pitanja o povećanju broja smrti koje nisu označene kao smrti od Covida-19, međutim osjećate da su ipak nekako povezane s epidemijom“, kaže Spiegelhalter.
Višak smrtnih slučajeva najzamjetniji je u urbanim područjima gdje je epidemija bila najteža, a ponegdje je broj umrlih nadmašio sve izvještaje. To je naročito zabrinjavajuće za neke ekonomije u razvoju gdje je povećanje smrtnih slučajeva daleko veće od prijavljenih smrti od koronavirusa.
U provinciji Guayas u Ekvadoru, između 1. marta i 15. aprila prijavljeno je samo 245 smrti od koronavirusa, no sveukupni podaci govore o tome da je u istom periodu umrlo još 10.200 ljudi što u odnosu na nego tipičnu godinu predstavlja povećanje od 350 posto.
U sjevernoj italijanskoj pokrajini Lombardiji koja je najveće evropsko žarište, višak smrti iznosi 13.000 za 1.700 općina za koje su dostupni podaci. To je povećanje od 155 posto u odnosu na historijski prosjek i značajno više od 4.348 smrtnih slučajeva koliko je prijavljeno.
Regija u kojoj se nalazi i najpogođeniji grad Bergamo, prijavila je najveće povećanje broj umrlih od čak 464 posto u odnosu na uobičajen broj smrti. Slijede New York gdje je povećanje broja umrlih 200 posto, zatim Madrid s povećanjem od 161 posto.
U glavnom gradu Indonezije, Džakarti, podaci o ukopima pokazuju porast od 1.400 u odnosu na historijski prosjek u istom periodu, što je 15 puta više od službenih brojki o umrlima od Covida-19 u tom periodu.
No podaci nisu ograničeni samo na zemlje u razvoju. U Engleskoj i Walesu, broj umrlih u drugoj sedmici aprila, bio je najveći u čitavom stoljeću. Brojke su bile 76 posto više u odnosu na istu sedmicu proteklih pet godina, a višak smrtnih slučajeva bio je 58 posto viši u odnosu na broj prijavljenih smrti od Covida-19.
„Ako želimo razumjeti kako su različite zemlje odgovorile na pandemiju, najbolji način je da pogledamo broj viška smrtnih slučajeva“, kaže David Leon, profesor epidemiologije na Školi za higijenu i tropsku medicinu u Londonu.
Stručnjaci upozoravaju da domovi za starije i nemoćne, čiji su korisnici naročito osjetljivi na virus, prijavljuju umanjen broj smrtnih slučajeva od Covida-19.
„Jako malo domova za starije provodi sistematsko testiranje na koronavirus svojih korisnika i zaposlenika“, kazala je Adelina Comas-Herrera, stručna saradnica na Ekonomskoj školi u Londonu.
Čak i uvećani brojevi smrti u pandemiji sugeriraju da su statistički pokazatelji o višku smrtnih slučajeva vjerojatno vrlo konzervativni, s obzirom na to da je zbog toga što ljudi borave u kućama 'značajno smanjen broj žrtava prometnih nesreća i sličnih razloga'“, kaže Markéta Pechholdová, profesorica demografije na Ekonomskom fakultetu u Pragu.
