Aleksandar Vučić danas je u Beogradu napravio paradu povodom 60. godišnjice prvog skupa "Pokreta nesvrstanih" koji je osnova Josip Broz Tito.
Srbijanski predsjednik uspio je okupiti 105 državnih delegacija, a već je poznato da su predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva Šefik Džaferović odbili prisustvovati ovom događaju. Treći član Milorad Dodik je naravno otišao i skup iskoristio da mlati svoju priču o nezavisnosti RS i ugroženosti Srba u BiH.
No, zanimljivi, demaskirajuću analizu o ovom događaju sastavio je vanjskopolitički analitičar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić. Prenosimo je u cijelosti:
Iako je tek promatrač u Pokretu nesvrstanih, kao i ostale zemlje sljednice bivše Jugoslavije koja je zemlja osnivačica, Srbija je ovih dana domaćin novog skupa tih država u povodu 60. godišnjice prvog summita koji je bio održan u Beogradu 1961. godine. Na skup je pristiglo čak 105 državnih delegacija, uključujući 40 ministara vanjskih poslova, a među njima, na iznenađenje, kao promatrač (od ljeta ove godine) i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, očito glavni gost srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Srbijanski predsjednik želi poslati poruku da je on najvažniji "lider" u regiji, pa čak izigrava i Josipa Broza Tita, utemeljitelja Pokreta, koji se nedaleko od dvorane u kojoj se održava skup, u svom posljednjem utočištu u Kući cvijeća, vjerojatno okreće u grobu zbog nazočnosti Lavrova na tom skupu. Podsjetimo, Pokret nesvrstanih je i bio osnovan u vrijeme Hladnog rata kao protuteža blokovskoj podijeljenosti svijeta koju su tada predvodili SAD i SSSR, odnosno Rusija. SSSR je stalno pokušavao "prodrijeti" u Pokret, koji je okupljao zemlje tzv. Trećeg svijeta, a upravo zalaganjem Josipa Broza Tita to se uspjelo spriječiti.
No, Vučić igra neku drugu igru. Cijeli je ovaj Vučićev spektakl očito zamišljen da se, prvo, preko Srbije, Rusija kojoj sve više nedostaju saveznici, pozicionira u tom pokretu. To je samo po sebi kontradikcija zbog njezina položaja i uloge u međunarodnim odnosima te proturječi prvotnim zamislima "očeva" osnivača (Tita, Nasera i Nehrua). Drugi je razlog da Vučić sebe pozicionira kao važnog političkog igrača iz ove regije, a zapravo najvažnije mu je da, banalnim rječnikom govoreći, utječe na te zemlje da povuku ili ne priznaju Kosovo kao neovisnu državu te da preko njih pokuša umanjiti ulogu Bruxellesa u srpsko-kosovskom dijalogu.
Naime, ne može se oteti dojmu da je sve inscenirano samo zbog tog pitanja te da se razgovori o Kosovu stave pod ingerenciju UN-a i rezoluciju 1244, a ne Europske unije. Srbija tu računa na pomoć Rusije koja bi onda svojim vetom mogla spriječiti svaku odluku o Kosovu koja Rusiji, odnosno Srbiji, ne odgovara. Upravo zato je već na početku svog uvodnog govora Vučić otvorio karte i rekao da Srbija vodi teške borbe, a "od svih naših borbi, najbolnija je ona za očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, odnosno rješavanja pitanja Kosova (i Metohije)" te kako se "boreći za teritorijalni integritet i suverenitet, Srbija brani univerzalne principe Ujedinjenih naroda, ali i neke od ključnih principa na kojima je zasnovan Pokret nesvrstanih zemalja". I tako je svoju glavnu preokupaciju stavio u središte summita Nesvrstanih.
Za to je dobio podršku Sergeja Lavrova koji je na susretu s Vučićem napao EU jer ne želi razgovarati o osnivanju Zajednice srpskih općina, svojevrsne Republike Srpske, na Kosovu. "Nije na čast EU-a da se to pitanje ne rješava", izjavio je Lavrov, uz napomenu da je, prema njegovu mišljenju, "Srbija najveći faktor stabilnosti na ovim prostorima". Rekao je kako su mu smiješni napadi na Rusiju da se miješa u Zapadni Balkan te da je Rusija "na to navikla".
"EU nam pokušava reći da ima svoja prava na ovu regiju - to znamo. EU smatra kako je potpuno u redu da provodi svoju politiku gdje želi, ali nama govore da u dijelovima svijeta gdje ona ima svoje interese mi ne možemo imati inicijativu", rekao je Lavrov.
Vučićeva pozicija oko Kosova sve je varljivija. Nije uspio s "korekcijom granica", jako mu visi i osnivanje Zajednice srpskih općina, a zna da ulazak u EU nije moguć bez priznanja Kosova te mu, kao i Rusiji koja ovdje igra ulogu sponzora, odgovara sve prebaciti u UN. Također misli da bi za to mogao dobiti podršku upravo zemalja iz Pokreta nesvrstanih. Zanimljivo je da summitom predsjedava azerbajdžanski predsjednik Ilhan Alijev, ali online iz Bakua jer je Azerbajdžan do 2022. godine, kada će biti redoviti summit, zemlja predsjedavateljica. Alijev je, pak, u uvodnom govoru napao Armeniju zbog Nagorno Karabaha.
Iako je BiH također zemlja promatrač, nju je predstavljao srpski član Predsjedništva Milorad Dodik (predsjedavajući je sada Željko Komšić) koji je za govornicom opet osporio državnost BiH, iako ovaj put nije govorio o raspadu ili izdvajanju RS-a iz BiH, ali je okupljenim predstavnicima Nesvrstanih poručio da je BiH "protektorat SAD-a i nekih država EU". Dodik je ujedno optužio "međunarodne aktere za miješanje u unutarnje prilike BiH, slične onima iz devedesetih godina 20. stoljeća", i ponovio da je "visoki predstavnik u BiH postavljen bez odluke Vijeća sigurnosti UN-a". Očito je da su Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, a posredno i Vladimir Putin, iskoristili ovaj međusummit Nesvrstanih u Beogradu kako bi predstavili svoju poziciju zemljama u razvoju te ih pokušali "prebaciti" na svoju stranu, koristeći se hladnoratovskom retorikom kada je u pitanju Zapad.
Na summitu su sudjelovali i predstavnici drugih zemalja bivše Jugoslavije, delegacije iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije.