Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Želimir Nešković je na današnjoj sjednici tog doma postavio pitanje ministru finansija i trezora BiH Srđanu Amidžiću, povodom njegove u medijima objavljene izjave, da u budžetu institucija BiH imamo deficit u iznosu od 37 miliona KM.
Nešković je tražio objašnjenje kako je došlo do navedenog deficita, na koje stavke na prihodovnoj strani budžeta se odnosi umanjenje sredstava i postoji li odgovornost pojedinaca za ovako stanje?
Tražio je i da mu se odgovori kako će nedostatak od 37 miliona KM uticati na planiranje budžeta institucija BiH za 2024. godinu, s obzirom na to da su potrebe institucija sve veće, da troškovi stalno rastu, a da je budžetski okvir ograničen, te da li će zbog kašnjenja u proceduri donošenja budžeta za 2024. naredna godina započeti privremenim finansiranjem?
Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić je kazao da ovo ne bi bilo prvi put da u budžetu imamo nepokriveni deficit, planirani nepokriveni deficit, te da se to dešavalo i u prošlosti.
"Taj nedostatak od 37 miliona KM se odnosi na 2024., ne na 2023. godinu", naveo je Amidžić.
Napomenuo je da je budžet, prije svega, politički dokument i u njega su pretočene različite politike, "ali i kao takav on mora da ima svoju ekonomsku osnovu".
"Ono što sam vidio kad je u pitanju budžet BiH jesu određene nelogičnosti. Nije tačno da ne rastu izdvajanja za budžet institucija BiH. Vlastiti prihodi institucija BiH za 2024. godinu su planirani da rastu sa 152 miliona na 182 miliona KM. Izdvajanja Republike Srpske i Federacije BiH za funkcionisanje institucija BiH, preko Uprave za indirektno oporezivanje, u kontinuitetu rastu - sa 750 miliona na 780 miliona KM, pa sa 780 na 865,5 miliona KM, da bi u 2023. godini doseglo milijardu i dvadeset miliona KM. Smijem li ja postaviti pitanje ima li tome kraja", kazao je ministar finansija i trezora BiH.
Istaknuo je da je zahtjev koji je došao pred njega podrazumijevao da izdvajanja RS i FBiH idu blizu milijardu i 150 miliona KM.
Naveo je da se realan život odvija u entitetima, kantonima i općinama, "a ne samo u ovim našim institucijama".
"S druge strane, struktura našeg budžeta je apsolutno potrošačka. Da li smo mi svjesni da od tog iznosa 963 miliona KM se potroši isključivo na plate i različite vidove primanja, 200 miliona KM na materijalne troškove i svega 90 miliona na višegodišnja i jednogodišnja kapitalna ulaganja. Koliko god budžet bio politički dokument, sa ekonomske osnove i po ekonomskim rezonima, takve stvari mislim da nije dobro da prihvatamo", rekao je Amidžić.
Po njegovim riječima, taj planirani deficit će se pokriti vrlo jednostavno.
"Nismo još utvrdili koliki će biti višak prenesenih sredstava iz 2023. godine, ili uslijed nešto niže realizacije u 2023. godini, isti će biti pokriven", naveo je Amidžić.
Što se tiče privremenog finansiranja, naveo je da to nije pitanje za Ministarstvo finansija i trezora, već za sve budžetske korisnike "koji nisu željeli da se ponašaju nešto racionalinije".
