Savezna komisija za trgovinu otvorila je istragu o OpenAI-u, start-upu za umjetnu inteligenciju koji čini ChatGPT, o tome je li chatbot naštetio potrošačima svojim prikupljanjem podataka i objavljivanjem lažnih informacija o pojedincima, piše New York Times.
U pismu od 20 stranica koje je ove sedmice poslano kompaniji iz San Francisca, agencija je rekla da također ispituje sigurnosne prakse OpenAI-ja. F.T.C. postavio je kompaniji desetke pitanja u svom pismu, uključujući kako start-up obučava svoj A.I. modelira i obrađuje lične podatke.
O istrazi je ranije izvijestio The Washington Post, a potvrdila je i osoba upoznata s istragom.
Istraga F.T.C.-a predstavlja prvu veliku regulatornu prijetnju OpenAI-ju. Sam Altman, suosnivač startupa, svjedočio je u Kongresu u maju i rekao da poziva da se donese zakon o A.I. za nadzor brzorastuće industrije, jer tehnologija potencijalno može zatvoriti neka radna mjesta i širiti dezinformacije.
OpenAI nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar o istrazi.
Kada je OpenAI prvi put objavio ChatGPT u novembru, odmah je zaokupio maštu javnosti svojom sposobnošću da odgovara na pitanja, piše poeziju i daje odgovor na gotovo svaku temu koja mu se postavi. Ali tehnologija također može pomiješati činjenice s fikcijom, pa čak i izmisliti informacije, što je fenomen koji naučnici nazivaju "halucinacijom".
ChatGPT je vođen onim što A.I. istraživači nazivaju neuronska mreža. Ovo je ista tehnologija koja prevodi s francuskog na engleski i obrnuto na uslugama kao što je Google Translate i identificira pješake kao autonomne automobile koji se kreću gradskim ulicama. Neuronska mreža uči vještine analizom podataka. Određivanjem uzoraka na hiljadama fotografija mačaka, na primjer, može naučiti prepoznati mačku.
Istraživači u laboratorijima kao što je OpenAI dizajnirali su neuronske mreže koje analiziraju ogromne količine digitalnog teksta, uključujući članke s Wikipedije, knjige, vijesti i online chatove. Ovi sistemi, poznati kao veliki jezični modeli, naučili su sami generirati tekst, ali mogu ponavljati pogrešne informacije ili kombinirati činjenice na načine koji proizvode netačne informacije.
Chatbotovi poput ChatGPT-a, koje također uvode kompanije poput Googlea i Microsofta, predstavljaju veliku promjenu u načinu na koji se računarski softver izrađuje i koristi. Spremni su ponovno osmisliti internetske tražilice kao što su Google Search i Bing, govorne digitalne pomoćnike kao što su Alexa i Siri te usluge e-pošte kao što su Gmail i Outlook.