Almir Badnjević ima jednu od najimpresivnijih biografija u Bosni i Hercegovini. Američki magazin Marquis 2016. godine proglasio ga je jednim od najistaknutijih ljudi na svijetu na svojoj listi "Who is who in the world?", u kojoj se nalazi samo tri posto svjetske populacije.
Ovaj 35-godišnjak, rođen u Bosanskoj Krupi, najmlađi je i prvi bh. doktor iz oblasti bioinžinjeringa. Doktorirao je na Fakultetu elektronike i računarstva na Sveučilištu u Zagrebu, a svoju karijeru paralelno je razvijao u akademskim i poslovnim pravcima.
Direktor je laboratorije za verifikaciju i testiranje medicinskih uređaja Verlab, angažiran je kao profesor na Odsjeku za genetiku i bioinžinjering i prirodne nauke na Internacionalnom Burch Univerzitetu i docent je na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu.
I to nije sve. Početkom mjeseca postao je redovan član Evropske akademije nauka i umjetnosti u Salzburgu u disciplini Tehničke nauke, dok je ove sedmice Skupština Kantona Sarajevo dala suglasnost za formiranje važnog naučnog instituta na čijem će čelu biti upravo Badnjević.
Badnjević za Raport govori o uspjesima i priznanjima, biomedicinskom inžinjeringu, značaju kreiranja dobrog okruženja u našoj zemlji kako bi mladi i obrazovani kadrovi imali u BiH svoju šansu za budućnost, te upravo njima šalje važnu poruku.
Osnivanje instituta donijet će novac iz EU fondova
Skupština Kantona Sarajevo odobrila je osnivanje naučnoistraživačkog instituta za biomedicinski inžinjering, medicinske uređaje i vještačku inteligenciju Verifikacionog laboratorija Verlab d.o.o. Sarajevo. Šta će to značiti za KS?
Dobivanjem saglasnosti Skupštine Kantona Sarajevo za osnivanje naučno- istraživačkog instituta za biomedicinski inžinjering, medicinske uređaje i vještačku inteligenciju Verlab stvoreni su preduslovi za osnivanje naučno-istraživačkog instituta kao ustanove koja obavlja osnovna, primijenjena i razvojna istraživanja iz oblasti biomedicinskog inžinjeringa, medicinskih uređaja i vještačke inteligencije. Cilj ovih istraživanja jeste unapređenje sektorskih oblasti Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine, a primarno se fokus stavlja na zdravstveni sektor i vještačku inteligenciju, što je u samom vrhu razvoja nauke u Evropi i svijetu.
Inicijativa za osnivanje ove vrste instituta u skladu je sa savremenim praksama u Evropskoj uniji. Poređenja radi, u razvijenim zemljama svijeta, privatni sektor ima vodeću ulogu kada je u pitanju finansiranje i podrška istraživanju, npr. u Njemačkoj je oko 70% naučno-istraživačkog rada podržano od privatnog sektora. U državama OECD-a poslovni sektor finansira više od 60,8% svih troškova za istraživanje i razvoj. Osnivanje instituta doprinosi osnaživanju materijalno-tehničkih kapaciteta za naučno-istraživački rad na području Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine, te na ovaj način, otvaraju se mogućnosti saradnje postojećih univerziteta na KS sa novoosnovanim institutom.
Osnivanje ovog instituta trebalo bi doprinijeti usaglašavanju sektorski prioritetnih područja za razvoj naučno-istraživačkog rada, povećanja investicija za naučno-istraživački rad, osiguravanju mogućnosti sticanja doktorskih zvanja kroz naučno-istraživački rad, transfera znanja u privredu i praksu te unapređenja saradnje između visokoškolskih ustanova i industrije u istraživanju.
Bitno je istaknuti da osnivanje instituta ne predstavlja nikakav novi zahtjev za budžetsku podršku Kantona Sarajevo, niti predstavlja finansijski izazov za Kanton Sarajevo. Naprotiv, očekuje se da će donijeti nova EU sredstva u KS, što će unaprijediti proces integracija u EU i povlačenja EU fondova, čime će dobrobit biti očigledna, posebno ukoliko znamo da su u ovim teškim vremenima pandemije i ona ograničena sredstva koja imamo na raspolaganju, usmjerena na prioritetne i goruće zahtjeve.
S druge strane, srećom, realno naučno dokazivanje i prepoznatljivost se ne ostvaruje u BiH, niti po nekih BiH ljestvicama, pa je to dobra stvar za sve ljude, naročito mlade koji ne žele da ulaze u politiku i žele da se bave naukom i istraživanjima.
Sada je mnogo EU projekata u obrazovanju, nauci i razvoju, koji su dostupni građanima BiH, te stoga toplo preporučujem svim mladim ljudima da se okrenu tom izvoru finansiranja. Umrežavanje sa ostalim univerzitetima i institutima iz EU, te dobrim idejama (kojih našim mladim ljudima ne nedostaje), velike su šanse da dobijete neki veliki EU projekt, te iz njega kao rezultate osigurate nove naučne rezultate iz kojih ćete moći da objavite radove u eminentnim svjetskim časopisima i konferencijama, zaposlite nove ljude i na kraju i zaradite mnogo više nego što bi to ikada uspjeli preko BiH grantova.
Nedavno ste izabrani i za redovnog člana Evropske akademije nauka i umjetnosti u Salzburgu u disciplini Tehničke nauke. Veliko je to međunarodno priznanje za Vas. Prepoznaje li se u BiH angažman u nauci i koliko se cijene naučnici?
Evropska akademija nauka i umjetnosti (Academia Scientiarum et Artium Europaea) je međunarodna akademska organizacija, transnacionalna, interdisciplinarna, u koju je uključeno oko 2.000 vrhunskih naučnika i umjetnika koji se bave pitanjima s kojima se suočava savremena Evropa i svijet. Među njenim članovima nalazi se i 35 Nobelovaca kao i papa Benedict XVI. Akademiju čine vodeći naučnici, umjetnici i donosioci odluka, koji su posvećeni inovativnom istraživanju, interdisciplinarnoj i transnacionalnoj saradnji, kao i razmjeni i širenju znanja.
Ova organizacija predstavlja vrhunac u nauci na evropskom nivou i naravno da članstvo u istoj izuzetno mnogo znači. Samim tim, ovo je za mene najveće priznanje koje sam dobio u dosadašnjoj karijeri. Kada imate priliku, uvijek gađajte u mjesec, jer i ako promašite, bit ćete među zvijezdama.
Koliko je nauka kojom se bavite zastupljena u BiH i postoji li ikakva podrška zvaničnih institucija?
Margaritas ante porcos, ili u prevodu "Ne bacajte bisere pred svinje", je izreka koja na najbolji mogući način opisuje upravo situaciju u Bosni i Hercegovini u kojoj se trenutno nalazimo kada je u pitanju nauka. Sistem nam je pokvaren i po vertikali i po horizontali. Na mnogim čelnim pozicijama u državi su osobe bez znanja i iskustva, ograničenih intelektualnih kapaciteta, te veoma sumnjivog morala. Samim tim, takvima pričati o nauci i nekim ozbiljnim rješenjima je isto kao da bacate bisere pred svinje.
Otkud uopće kod Vas interesovanje za biomedicinski inžinjering, kako ste odabrali baš to? Šta je bilo presudno za Vaš uspjeh?
Albert Einstein je rekao: „Da bi me kaznila zbog prijezira prema autoritetima, sudbina me i samog učinila autoritetom.“
Već u djetinjstvu sam znao da ću se u životu baviti sa nečim što je vezano za tehniku. Sve što je bilo od tehnike sam redovno rastavljao i kvario. Kao osnovac sam želio postati astronaut.
Kada sam stigao na životnu raskrsnicu gdje sam morao donijeti odluku šta ću studirati, dvoumio sam se između elektrotehnike i medicine. Sudbina je tako htjela da se za vrijeme Master studija na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu kroz predmet Biomedicinski signali i sistemi, a kasnije kroz svoje prvo zaposlenje u oblasti medicinskih uređaja, odlučim da se u potpunosti usmjerim u oblast biomedicinskog inžinjeringa, te da radim na popularizaciji i uvođenju istog u Bosni i Hercegovini i regionu.
Moje prvo zaposlenje je bilo kod veoma iskusnog direktora, koji me je naučio mnogim stvarima, na čemu sam mu izuzetno zahvalan. U prve tri godine, zbog prirode posla, dosta sam putovao i završio brojne treninge i specijalizacije širom svijeta. Shvatio sam da daljnju edukaciju neću moći nastaviti u BiH. Tada sam paralelno s poslom, upisao doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu. Tu sam dobio neprocjenjiva znanja i prilike. Naučio sam da student, asistent, docent ili vanredni profesor uopće ne mogu da vam budu konkurencija, to su kolege s kojima moraš maksimalno sarađivati. S iskustvom shvataš da svi koji u studentima ili asistentima vide konkurenciju i potencijalnog protivnika, su mali i veoma loši ljudi s površnim znanjem. Oni svakim trenutkom koji provode na nekom od univerziteta štete ovom društvu. Razaraju ga poput virusa. Ne kaže se uzalud, veliki ljudi su mali izbliza, jer su svjesni svoje veličine.
Kao potvrdu da sam donio dobru odluku i da sam na dobrom putu bila je informacija da je 2013. godine biomedicinski inžinjering proglašen kao jedna od najperspektivnijih oblasti (Best Job by CNN Money) u SAD. Iako u tom momentu ova oblast uopće nije bila prisutna u našoj državi i regionu, držao sam se stare poznate izreke da niti jedna tvrđava nije neosvojiva, nego da samo postoje loši osvajači. Kasnije kroz godine formirali smo Društvo za medicinski i biološki inžinjering u BiH (predstavnik BiH u međunarodnim organizacijama IFMBE i EAMBES ), Verlab kao jedan od najopremljenijih laboratorija za testiranje medicinskih uređaja, CMBEBIH međunarodnu konferenciju, Master i doktorske studije iz bioinžinjeringa… Kako vrijeme odmiče, te što sam više u nauci i istraživanju, potvrđuje se Einsteinova izreka da za naučnika nisu najvažnije njegove diplome, niti broj godina njegovog znanstvenog rada, pa niti iskustvo, nego posve jednostavno, njegova intuicija.
Izgradnja ljudskog potencijala
Spomenuli ste Društvo za medicinski i biološki inžinjering u BiH u kojem su renomirani stručnjaci. U kojoj je fazi, jeste li zadovoljni?
Društvo za medicinski i biološki inžinjering u Bosni i Hercegovini je uspostavljeno 2014. godine. Od tada pa do danas realizovali smo projekte koji su doprinijeli popularizaciji oblasti biomedicinskog inžinjeringa u našoj državi i stvorili veoma dobru bazu za neformalno obrazovanje svima koji žele da saznaju nešto više o ovoj oblasti, ili da započnu karijeru u istoj. U samo dvije godine od osnivanja postigli smo da Društvo bude prepoznato na međunarodnom nivou od strane IFMBE i EAMBES organizacija, ali i da članovi Društva budu izabrani u odbore ovih organizacija, što je zasigurno dokaz prepoznatljivosti našeg angažmana iz BiH na međunarodnom nivou.
Od 2015. godine realizujemo projekt Međunarodne konferencije o medicinskom i biološkom inžinjeringu u Bosni i Hercegovini (CMBEBIH). Ova konferencija okuplja preko 700 stručnjaka širom svijeta, a publikaciju svih naučnih radova objavljenih na konferenciji radi svjetski izdavač Springer. Pored naučnog doprinosa, konferencija dovodi i brojne renomirane goste širom svijeta koji putem stručnih predavanja prenose znanje svim našim učesnicima.
Ovo je posebna prilika studentima da iz udobnosti svoje države imaju priliku upoznati i učiti od prepoznatih stručnjaka u ovoj oblasti. Također, konferencija je doprinijela i umrežavanju na području Bosne i Hercegovine. Naime, Društvo kao idejni organizator događaja svaki put prilikom organizacije konferencije surađuje s drugim akademskim ustanovama iz naše države. Tako smo 2015. i 2017. imali konferenciju u Sarajevu, 2019. u Banjoj Luci, a 2021. godine smo konferenciju organizovali s partnerima iz Mostara.
Posljednji projekt na kojem se aktivno radi jeste novo uspostavljeni LabHub. Naime, u toku ove godine uspjeli smo pri Evropskoj komisiji registrovati digitalni inovacijski hub – LabHub. Digitalni inovacijski hub osmišljen je kao podrška kompanijama koje bi uvođenjem proizvoda i usluga digitalnih tehnologija poboljšale svoje poslovne/proizvodne procese i ojačale konkurentnu poziciju na tržištu. Konkretno, DIH-ovi djeluju kao one-stop-shop, pomažući kompanijama u digitalizaciji njihova poslovanja.
Registrovani digitalni inovacijski hub-ovi u EU omogućavaju zainteresiranima pristup najnovijim znanjima, mreži stručnjaka, tehnologijama za testiranje i eksperimentiranje s digitalnim inovacijama koje su relevantne za njihove proizvode, procese ili poslovne modele u njihovom sektorskom području. Recimo, digitalizacija u zdravstvenom sektoru jedna je od tematskih prioritetnih područja koja su prepoznata u Strategiji pametne specijalizacije.
S tim u vezi, prepoznali smo potrebu za aktivnosti u ovom domenu te je LabHub osmišljen kao podrška digitalnoj transformaciji u zdravstvenom sektoru. U prilici smo da kompanijama, laboratorijama, relevantnim tijelima državne uprave ali i mladi istraživačima pružimo stručnu podršku informiranja, edukacije, mentorstva, infrastrukture te sve ostale usluge koje su potrebne za poticanje digitalizacije u svim sferama zdravstvenog sektora.
Pored aktivnosti LabHub-a članovi Društva već užurbano rade na pripremama za 2023. godinu. Naime, povjerena nam je organizacija Mediteranske konferencije o medicinskom i biološkom inžinjeringu MEDICON 2023. Radi se o IFMBE konferenciji uz koju ćemo svakako tradicionalno organizovati i CMBEBIH 2023.
Kakva je budućnost ove zemlje, u čemu je Vi vidite, posebno ako se uzme u obzir činjenica da mladi, obrazovani ljudi masovno idu iz BiH?
Svjedoci smo ubrzanih promjena u svim segmentima društvene djelatnosti, kao i u načinu života ljudi, počevši od tehničko-tehnoloških inovacija i informatičko-komunikacijskih unapređenja, o kojima smo sve ovisniji. To, prije svega, karakterizira stanje u razvijenim društvima koja ulažu velika materijalna sredstva u obrazovanje i nauku, čineći ih na taj način ne samo prosperitetnim već i poželjnim partnerom u međunarodnim odnosima i saradnji.
U BiH su se desile brojne, nagle i šokantne, demografske, ekonomsko-socijalne i pravno-političke promjene, zbog čega je nužno strateški osmisliti revitaliziranje ovog društva kako bi postalo istinski poželjno mjesto za život ljudi, naročito mladih, umjesto što ga oni masovno napuštaju, a što za jednu ovako malu zemlju predstavlja nenadoknadiv gubitak. Razvoj savremenih društava primarno se temelji na kvalitetnom obrazovanju i nauci, te praćenju trendova na širem planu, tj. uključivanju u strateške planove Evropske unije.
Budućnost Bosne i Hercegovine je u tranziciji ka društvu znanja, a suština svega je izgradnja ljudskog kapitala, i to je upravo jedan od ciljeva novouspostavljenog naučno-istraživačkog instituta.
Ulaganje u znanje je najvrjednija investicija, jer to je kapital koji ima vrijednost neovisno u kojem dijelu svijeta se nalazite, a tome smo svjedoci i danas, kada mnogo našeg obrazovanog kadra, nažalost, napušta državu i ostvaruje zapažene međunarodne karijere. Budućnost Bosne i Hercegovine je u kreiranju okruženja koje će stimulisati rast ovog potencijala umjesto njihov odlazak kao što je sada situacija.
Važnost nadzora medicinskih uređaja
Posljednjih sedmica u medijima se mnogo govorilo o verifikaciji medicinskih uređaja. Koliko je to važno i kako se ta oblast može urediti?
Zakonom o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH 19/01) u članu 1. definisan su nadležnosti Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine. Institut je praćenjem stanja u oblasti zakonskog mjeriteljstva, a to su prema Članu 2. Zakona o mjeriteljstvu BiH oblasti u kojima se primjenjuju mjerila radi:
1. Zaštite zdravlja ljudi i životinja,
2. Zaštite okoline i tehničke sigurnosti,
3. Prometa dobara i usluga i zaštite potrošača,
4. Postupa pred upravnim i pravosudnim organima,
u septembru 2014. godine, zbog razloga zaštite zdravlja ljudi i životinja, pored postojećih mjerila pritiska, mjerila mase, mjerila za određivanje gustine i koncentracije i mjerila ionizirajućeg zračenja, uvrstio dodatno i medicinske uređaje sa funkcijom mjerenja u zakonsko mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine (Sl. Glasnik BiH br. 75/14). Medicinski uređaji sa funkcijom mjerenja, koji su dio zakonskog mjeriteljstva Bosne i Hercegovine su: EKG uređaji, pacijent monitori, defibrilatori, respiratori, anesteziološke mašine, inkubatori za bebe, infuzomati, perfuzori, dijalizni aparati, terapeutski ultrazvuci.
Vrlo bitno je spomenuti da nadležnost Instituta za mjeriteljstvo BiH i njegovih imenovanih laboratorija nije zdravstvena zaštita, nego kvalitet mjerenja kada ono utiče na situacije koje su prethodno nabrojane, a u ovom slučaju kada mjerenje utječe na zaštitu zdravlja ljudi i životinja. Uvođenjem medicinskih uređaja sa funkcijom mjerenja u zakonsko mjeriteljstvo osigurava se kvalitet i sigurnost medicinskih uređaja što je od posebnog značaja za zdravstvenu zaštitu ljudi i povjerenje građana u pruženu uslugu.
Također, utvrđuju se bitni zahtjevi za medicinske uređaje i ispitivanje istih i povećava se nadzor nad medicinskim uređajima. Dodatno, uvođenjem medicinskih uređaja sa funkcijom mjerenja u zakonsko mjeriteljstvo vrši se usklađivanje domaće legislative iz oblasti mjeriteljstva i mjeriteljskog sistema BiH sa evropskom legislativom, standardima i mjeriteljskim zahtjevima.
Kao što vam je svima poznato, medicinski uređaji sa funkcijom mjerenja, a koji su dio zakonskog mjeriteljstva Bosne i Hercegovine, osim potvrde o redovitom servisiranju i atestu proizvođača (kojeg izdaju ovlašteni serviseri u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti), moraju imati i potvrdu (certifikat) o ispunjavanju mjeriteljskih uvjeta (članovi 27 – 31 Zakona o mjeriteljstvu BiH).
Pokazalo se da su kontrola i redovna verifikacija koju provode Institut i njegove imenovane laboratorije značajno unaprijedili status postojećih instrumenata čime se povećava povjerenje pacijenata u pruženu uslugu i sigurnost korisnika instrumenata u podatke koje oni daju. Zakonskim verificiranjem uopšteno mjerila iz zakonskog mjeriteljstva, se podiže nivo tačnosti, preciznosti i pouzdanosti mjerila, a kada se radi o medicinskim uređajima, sprječavaju se potencijalno katastrofalni ishodi po zdravlje pacijenata.
U posljednjih sedam godina rada, svjedoci smo velikog broja neusklađenosti medicinskih uređaja po zdravstvenim ustanovama širom BiH, što potvrđuje i opravdava potrebu za dodatnim nadzorom medicinskih uređaja, a koja se ostvaruje kroz zakonsku verifikaciju. Upravo ove aktivnosti su pojačale nadzor, podigle tačnost i pouzdanost dijagnoza i tretmana, te potvrdile neophodnu saradnju između svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, te veleprometnika, ovlaštenih servisera i imenovanih laboratorija.
U većini područja BiH i zdravstvenih institucija na području Bosne i Hercegovine ova suradnja je na izvanrednom nivou. Međutim, postoje i institucije, te pojedinci, koji svojim neznanjem i slobodnim tumačenjima državnih zakona (što je krivično djelo), unose zablude među krajnje korisnike, te su direktni saučesnici u kršenjima državnih zakona i tragičnim slučajevima koji nastanu u zdravstvenim ustanovama prilikom tretiranja sa neverifikovanim medicinskim uređajima.
Dodatno, bitno je podsjetiti da je u Zakonu o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine u članu 21 navedeno:
„1. U Bosni i Hercegovini pravne i fizičke osobe moraju posjedovati i koristiti sukladno ovom zakonu mjerila koja su propisana za obavljanje njihove djelatnosti.
2. U Bosni i Hercegovini se u promet mogu stavljati samo ona mjerila koja ispunjavaju zahtjeve ovoga zakona i mjeriteljske i tehničke zahtjeve sadržane u odgovarajućim propisima i za koje je zahtijevana usklađenost po propisanim načinima i postupcima ocjenjivanja usklađenosti.
3. U promet se mogu pustiti samo ona mjerila koja posjeduju certifikat o usklađenosti i na propisan način su označena. “
U istom članu Zakona navedeno je da svako mjerilo iz zakonskog mjeriteljstva BiH koje nije verifikovano se ne smije upotrebljavati – jer se smatra neispravnim.
U članovima 27 – 30 istog Zakona je definisano da mjerila za koja je prema ovom zakonu obvezan mjeriteljski nadzor, podliježu prvom verificiranju, narednim verificiranjima i izvanrednom verificiranju.
Inspekcijski nadzor je definisan članovima 32. – 36. Zakona o mjeriteljstvu BiH, gdje je navedeno da Institut i entitetske institucije za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj vrše nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa, dok provedbu ovog zakona u domenu nadzora da li mjerilo ima ispravan žig, odnosno važeće rješenje o ispunjavanju mjeriteljskih uvjeta, vrši tržišna inspekcija.
U slučaju korištenja neverifikovanih mjerila, također su propisane i Kaznene odredbe (novčana kazna za odgovorno lice, novčana kazna za lica koja upotrebljavaju mjerilo, privremeno oduzimanje mjerila ili čak i privremeno zatvaranje pravnog subjekta), što je definisano članovima 45. – 47. istog zakona.
Dodatno skrećemo pažnju da tretiranje pacijenta sa zakonski neispravnom opremom (neverifikovanom) spada pod teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa entitetskim KZ, a u vezi sa krivičnim djelom nesavjesno liječenje iz entitetskog KZ.
Dakle, ukoliko zdravstvena ustanova u dijagnostici i terapiji koristi mjerila koji su dio zakonskog mjeriteljstva BiH, mora pored ispunjavanja uslova propisanih Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, ispunjavati i uvjete utvrđene Zakonom o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine, te imati potvrde (certifikate) o ispunjavanju mjeriteljskih uvjeta izdanih od strane imenovanih laboratorija Instituta za mjeriteljstvo BiH.
