Kosovski premijer Albin Kurti kazao je danas u Prištini da plan o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije u svome središtu treba imati međusobno priznanje.
"Sporazum treba imati međusobno priznanje u središtu. Samo tako možemo u potpunosti normalizirati odnose Kosova i Srbije", rekao je Kurti novinarima nakon otvaranja Međunarodne konferencije o kibernetičkom nasilju u Prištini.
Albin Kurti: Sporazum o zajednici općina nije prošao ustavni test
Kurti je podsjetio da je u septembru, kada je stigao nacrt sporazuma, izjavio kako je to dobra osnova za dalje razgovore.
Remkao je da predstavlja okvir i platformu koja omogućava da se ide dalje. No, kaže da su potrebni i razgovori kako bi se došlo do sporazuma.
Kurti je istaknuo da je jedini dio iz Briselskog sporazuma potpisanog 2013. godine, koji nije prošao kosovski Ustavni sud, formiranje Zajednice srpskih općina.
"Postoje 33 briselska sporazuma i ne može jedan sporazum imati prioritet nad ostalima. Ne postoji hijerarhija u tim sporazumima.
Jedino sporazum o zajednici općina nije prošao ustavni test. Poštujem povjerljivost dijaloga, ali naglašavam da nijedan od ta 33 sporazuma ne može imati hijerarhijski prioritet", rekao je Albin Kurti, prenose "Reporteri".
Izaslanik Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak je kazao u srijedu da je s Kurtijem i glavnim pregovaračem Besnikom Bislimijem razgovarao o provedbi dosadašnjih sporazuma.
Izmišljotine u medijima
Lajčak je kazao da prijedlog za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine sadrži 11 tačaka. Za sve verzije prijedloga objavljene u medijima kaže da su izmišljotina.
"Vidio sam neke tekstove koji su prezentirani u medijima, koji nisu bili tačni. Izmislili su ih određeni ljudi. Bilo je promjena, jer sam poslije prvog izlaganja prijedloga posjetio i Prištinu i Beogradu.
Razgovarali smo i tražili komentare. Zatim smo ih pokušali ugraditi u prijedlog. Vrlo jasno smo rekli da se bit prijedloga ne može mijenjati. Bit je sačinjena sa najboljim razumijevanjem kako doći do normalizacije", istaknuo je Lajčak.
Prema njegovim riječima, Zajednica srpskih općina na Kosovu ne znači drugu Republiku Srpsku. Kosovo, dodaje, da ne bi trebalo imati strah od osnivanja ove zajednice.
"Mi smo partneri. Ne dolazimo s prijetnjama ili ultimatumima. Imamo najbolju namjeru i to kvalitetu odnosa između Kosova i Srbije podići na višu razinu", izjavio je Lajčak.
Plan Washingtona i Bruxellesa
Dodao je da Kosovo ima jednaku ulogu u dijalogu kao i Srbija.
Lajčak je istaknuo da Kosovo ne gubi ništa, već samo dobija ako prihvati plan Washingtona i Bruxellesa o normalizaciji odnosa sa Srbijom.
"S obje strane vodimo odvojene razgovore. Kada ih okupimo očekujemo da prihvate plan, potpišu ga i provedu. Naravno da ćemo se pobrinuti da ono što bude potpisano bude i provedeno", kazao je Lajčak.
Predstavnik Velike Britanije u Vijeću Europe John Howell kazao je u Strasbourgu na parlamentarnoj sjednici kako se Kosovu mora dozvoliti da krene dalje s članstvom u Vijeću Europe.
„Kosovo ne bi trebalo biti talac u odnosu na napredak u dijalogu koji vodi EU. Trebamo pokazati da je Vijeće Europe odvojeno od Evropske unije. Da ima vlastite vrijednosti i načela na osnovi kojih se donosi sud", rekao je Howell.
Pitanje članstva
Traži da se pitanje članstva odvoji od napretka u dijalogu Kosova sa Srbijom, prenosi Radio Slobodna Europa.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je plan za Kosovo koji su Washington i Bruxelles stavili pred Beograd postao de facto pregovarački okvir za ulazak Srbije u Evropsku uniju.
Upozorio je na niz političkih i ekonomskih posljedica ukoliko plan ne bude prihvaćen.
Srbija se posljednjih mjeseci nalazi pod povećalom europske i američke diplomatije. Oni pozivaju Beograd na pridruživanje međunarodnim sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Također, Washington i Bruxelles zajednički traže rješenje za Kosovo, insistirajući da Priština i Beograd postignu trajni "pravno obavezujući sporazum"
