Visoke temperature zraka ovih ljetnih dana u Bosni i Hercegovini mogu veoma nepovoljno uticati na zdravlje hroničnih bolesnika ali i potpuno zdravih osoba, dok ljekari upozoravaju na povećan broj pacijenata koji pokazuju simptome toplotne iscrpljenosti.
Nermina Dedić, specijalista urgentne medicine u JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, izjavila je za Anadolu Agency (AA) da je od juče, kada je nastupio novi toplotni val, povećan broj pacijenata koji su zbog vrućina zatražili ljekarsku pomoć.
“Naročito su to radnici koji su izloženi cjelodnevnom suncu, odnosno oni koji rade na građevini. Pacijenti najčešće imaju simptome u vidu povraćanja i mučnine, vrtoglavice i glavobolje, te povećane tjelesne temperature”, rekla je Dedić.
Istakla je da će Zavod za hitnu medicinsku pomoć u Kantonu Sarajevo raditi narednih dana u punom kapacitetu te apelovala na zaštitu.
"Što više treba raditi na prevenciji. Da djeca i stariji ne treba da izlaze ukoliko nije nužno, naročito u periodu od 12 do 17 sati. Potrebno je zatvoreni prostor održavati svježim, što je više moguće. Izbjegavati naporan fizički rad. Naročito ne ostavljati djecu i životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristiti kreme sa zaštitnim faktorom, adekvatna, lagana odjeća i unošenje tekućine i vitamina C”, rekla je doktorica Dedić.
Uticaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive grupe kao što su mala djeca, trudnice, hronični bolesnici, starije osobe, kao i ljudi koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca.
Stručnjaci upozoravaju da su sunčanica i toplotni udar koji su tokom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja glavni neprijatelji ljudskog organizma.
Iz Odjeljenja za promociju zdravlja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozorili su da duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote.
Stručnjaci ističu da ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa čak i komatoznim stanjem.
Upozoravaju da je toplotni udar vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.
Iz INZ-a savjetuju da u slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je.
Važno je nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol.
Stručnjaci se slažu da je najbolja prevencija ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji.