Da su cijene osnovnih životnih namirnica u proteklom periodu skočile u nebo, više nije vijest. Građani se dovijaju kako znaju i umiju, ozbiljan matematički zadatak je postao izračunati kako preživjeti mjesec. Dojavljuju jedni drugima gdje je pet feninga jeftinije ulje, puter, brašno..., a vlast nam iz dana u dan priča kako je to opsjena i da je zapravo sve jeftinije, a mi smo razmaženi.
Na sve to treba dodati i cijene limuna, mladog sira, jaja, oraha... koje "tradicionalno" rastu svakog ramazana.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić na svom Facebook profilu objavio je kako svjedočimo spiralnom rastu cijena. Zabilježio je cijenu piletine koja u sarajevskim marketima iznosi i 14 KM.
Drugi inflacijski udar
"Mjesecima upozoravam i apelujem prema vlastima da se donesu mjere i pomognu građanima kako bi se usporio ovaj inflatorni udar. Nakon odbijanja da barem privremeno obustave naplatu akciza na gorivo, sada svjedočimo spiralnom rastu cijena. Upozoravao sam da ćemo ubrzo osjetiti drugi inflacijski udar, u koji već sada ulazimo. Da li vlast misli bilo šta uraditi osim mjere koja ne može zaustaviti rast cijena, a to je ograničenje marži", upozorio je Hadžić.
Slični scenariji se dešavaju i u zemljama okruženja. Najjeftinije osnovne životne namirnice su u Srbiji. Uporedili smo cijene nekoliko namirnica u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Cijena ulja u Hrvatskoj je 3.89, u Srbiji 3.29, a kod nas i do 5.50 KM. Kilogram brašna u Srbiji plate 1.19, u Hrvatskoj 1.55, a naši građani 1.84 KM.
Tjestenina je nešto jeftinija u našoj zemlji, nego u susjednim zemljama. Kilogram teletine u Hrvatskoj možete kupiti za 14.73 KM, u Srbiji za 11.67, a kod nas otprilike košta 14 KM.
O situaciji u kojoj se građani bukvalno bore kako preživjeti, čak i oni sa solidnim primanjima, a tek oni koji žive na minimalcu, razgovarali smo sa Nedžadom Bićom, predsjednikom Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Njegove prognoze nisu optimistične, smatra da je najbitnije ulagati domaću proizvodnju.
"Poskupljenje stočne hrane, goriva i trenutno stanje na tržištu, odrazili su se na skok cijena osnovnih životnih namirnica. Nezaštićeno nam je tržište. Dakle, nemamo zaštićenu domaću proizvodnju. Koliko god se nadležni trudili da kažu da imamo dovoljno hrane, nemamo, jer nemamo dovoljno žitarica. Tačnije, hrane će biti, ali ovo što bude bit će strahovito skupo", kazao je Bićo.
Osvrnuo se i na visoke cijene piletine, te kazao da je i to posljedica što nam proizvodnja piletine je zavisna od uvoza.
Ulagati više sredstava
"Bit ćemo totalno ovisni o svemu. Kada država otvori oči i krene da daje podršku poljoprivrednom proizvođaču, drugačije će okolnosti biti. Mora se više ulagati. Država bez proizvodnje zdrave hrane nije država. Nemamo ništa, a imamo uslove da proizvedemo pšenice dovoljno, suncokreta, soje itd...", istaknuo je Bićo za Raport.
Sličnog mišljena je i Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača. Smatra da građani nisu svjesni ozbiljnosti situacije te da su u velikom broju zemalja cijene namirnica duplo jeftinije nego u BiH.
"Nema šanse da iko ima ovakve cijene, a da to prođe bez protesta. Nismo svjesni sebe ni svojih interesa. Morat će se naći neko rješenje. Prvo moramo biti svjesni tokova novca i usluga koje je adminstracija nama dužna ispostaviti. Čuli smo da raste ekonomija u Federaciji, međutim jasno je da je to više novca jer je sve skočilo i porez, i akcize i cijene. Država umjesto da reagira, predstavlja to kao rezultate svog uspjeha. Ako ne reagiramo na ovo, nećemo ni na poskupljenja cijena koja nam slijede. Spas i lijek je da se zatraži domaća proizvodnja hrane, ali to se mora zatražiti na ulici", kazao je Bago.
On podsjeća da država može uraditi šta hoće te da uvozimo 80 posto hrane koju konzumiramo.
"I budali je jasno da mora biti domaća proizvodnja hrane. Sve dok se to ne bude dešavalo, nama će prodavati svako i svašta za svaku cijenu. Mi nemamo alternativu. Naravno, postoje i strani faktori, ali mi smo u svojoj krizi već dugo vremena", kazao je Bago za Raport.
