Kao i svi ratovi na Bliskom istoku u prošlosti, sukob između Izraela i Hamasa koji je izbio prošle sedmice ima potencijal ugroziti svjetske ekonomiju - čak je i gurnuti u tešku recesiju ako se u njega uključi više zemalja.
Ta prijetnja je stvarna, jer izraelska vojska priprema invaziju na Gazu kao odgovor na napad militantne grupe. Broj mrtvih zbog Hamasovog napada i izraelskih zračnih udara na Gazu već se broji u hiljadama. Postoji zabrinutost da će se milicije u Libanu i Siriji, koje podržavaju Hamas, pridružiti borbi.
Oštrija eskalacija mogla bi dovesti Izrael u izravni sukob s Iranom, dobavljačem oružja i novca za Hamas, koji su SAD i Evropska unija označili kao terorističku skupinu. U tom scenariju, procjenjuje Bloomberg Economics u tekstu na kojem je radilo šest novinara, cijene nafte mogle bi skočiti na 150 dolara po barelu, a globalna ekonomija palo bi za 1,7 posto: recesija bi smanjila svjetski bruto domaći proizvod za hiljadu milijardi dolara.
Velika većina mrtvih s obje strane su civili. Deseci izraelskih taoca odvedeni su u Gazu. Rakete i mogućnost kopnenog napada prijete životima Palestinaca zarobljenih u enklavi bez mogućnosti bijega.
Sukobi na Bliskom istoku mogu poslati seizmičke šokove u svijet jer je regija ključni dobavljač nafte i važna plovidbena trasa. Arapsko-izraelski rat 1973. godine, koji je rezultirao embargom na naftu i godinama stagflacije u industrijskim ekonomijama, najjasniji je primjer toga. Drugi sukobi imali su ograničen utjecaj.
Današnja svjetska ekonomija izgleda ranjivo. Još uvijek se oporavlja od vala inflacije pogoršane ruskom invazijom na Ukrajinu prošle godine. Drugi rat u regiji koja proizvodi energiju mogao bi obnoviti inflaciju koja je tek počela usporavati. Svi ovi potencijalni učinci ovise o tome kako će se situacija razvijati u sljedećim sedmicama ili mjesecima. Bloomberg Economics ispitao je vjerovatan utjecaj sukoba na globalni rast i cijene goriva u tri scenarija.
U prvom scenariju sukobi ostaju uglavnom ograničeni na Gazu i Izrael. U drugom scenariju prelijevaju se u susjedne zemlje, poput Libana i Sirije, koje podržavaju moćne milicije potpomognute Teheranom, praktički ga pretvarajući u proxy rat, tj. asimetrično ratovanje između Izraela i Irana. Treći scenarij uključuje eskalaciju u izravni rat Izraela i Irana.
U svim slučajevima smjer je isti - skuplja nafta, veća inflacija i sporiji rast - ali razmjeri krize su različiti.
Scenarij 1: Sukob u Gazi
Godine 2014. otmica i ubistvo troje Izraelaca u organizaciji Hamasa bili su okidač za kopnenu invaziju na Pojas Gaze, što je rezultiralo smrću više od 2.000 ljudi. Borbe nisu izašle izvan palestinskog teritorija, a njihov utjecaj na cijene nafte i svjetsku ekonomju bio je blag.
Broj mrtvih protekle sedmice već je veći. Ipak, moguća putanja trenutnog sukoba bila bi zapravo repriza te tragične priče - u kombinaciji sa strožom provedbom američkih sankcija na iransku naftu.
Teheran je ove godine povećao proizvodnju nafte za čak 700.000 barela dnevno jer su razmjena zarobljenika i odmrzavanje imovine signalizirali smirivanje odnosa sa SAD-om. Ako se proizvodnja pod pritiskom SAD-a opet smanji, procjenjuje Bloomberg Economics, cijene nafte mogle bi porasti za tri do četiri dolara po barelu.
Utjecaj na svjetsku ekonomiju u ovom scenariju bio bi minimalan, pogotovo ako Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati nadoknade izgubljene iranske barele koristeći svoje rezerve.
Scenarij 2: Asimetrični rat
Šta ako se sukob ne ograniči? Hezbolah - stranka i milicija potpomognuta Iranom, veća politička i vojna sila u Libanu - već je razmijenila vatru s izraelskim snagama na granici i tvrdila da je pogodila izraelski vojni položaj navođenim raketama.
Ako sukob prijeđe na Liban i Siriju, u kojima Iran također podržava naoružane grupe, praktički bi se pretvorio u asimetrični rat između Irana i Izraela - a ekonomski trošak bi porastao. 'Iran i Hezbolah prate i procjenjuju situaciju', kaže za Bloomberg Yair Golan, bivši zamjenik načelnika izraelske vojske. 'Ako se Hezbolah pridruži kampanji, to bi se moglo dogoditi nakon početka kopnene operacije u Gazi', dodaje.
Eskalacija na ovim linijama povećala bi vjerovatnost direktnog sukoba između Izraela i Irana, što bi vjerovatno podiglo cijene nafte. Tokom kratkog, ali krvavog rata Izraela i Hezbolaha 2006. godine, cijena nafte skočila je za pet dolara po barelu.
Napetosti bi također mogle rasti u široj regiji. Egipat, Liban i Tunis zaglavljeni su u ekonomskoj i političkoj stagnaciji. Odgovor Izraela na napad Hamasa mogao bi izazvati proteste. Ponavljanje Arapskog proljeća - vala prosvjeda i pobuna koji su srušili vlade početkom 2010-ih - nije nezamisliv.
Globalni ekonomski utjecaj u ovom scenariju nosi skok cijena nafte od deset posto i pad globalnog BDP-a od oko 0,3 posto, što je gubitak od oko 300 milijardi dolara, uz utjecaj jednak onome koji se dogodio izbijanjem pandemije koronavirusa.
Scenarij 3: Rat između Irana i Izraela
Izravan sukob između Irana i Izraela malo je vjerovatan scenarij, ali najopasniji. Mogao bi biti okidač za globalnu recesiju. Rastuće cijene nafte i pad tržišta zadali bi značajan udarac rastu i podigli inflaciju.
'Niko u regiji, pa čak ni Iran, ne želi vidjeti da sukob Hamasa i Izraela eskalira u sveopći rat. To ne znači da se on neće dogoditi, pogotovo uz visoke emocionalne napetosti', kaže Hasan Alhasan, istraživački saradnik u Internacionalnom institutu za Bliski istok. U sukobu između Izraela i Irana, Teheran bi vjerovatno pokušao aktivirati svoju cjelokupnu mrežu pomoćnika i partnera u Siriji, Iraku, Jemenu i Bahreinu, dodao je Alhasan.
U ovom scenariju povećane napetosti između supersila stvorile bi eksplozivnu mješavinu. SAD je blizak saveznik Izraela, a Kina i Rusija sve više produbljuju veze s Iranom. Zapadni zvaničnici kažu da su zabrinuti da će Kina i Rusija iskoristiti trenutni sukob kako bi skrenule pažnju sa svog djelovanja u drugim dijelovima svijeta.
S obzirom na to da nestabilna regija čini oko petine svjetske opskrbe naftom, cijene bi eksplodirale. Ponavljanje napada na rafinerije saudijskog Aramca - koji su izvršili proiranski militanti 2019. godine i gotovo polovinu saudijske opskrbe naftom stavili izvan pogona - nije nezamislivo.
Cijena nafte možda se ne bi učetverostručila, kao što je to bio slučaj 1973. godine, ali ako Izrael i Iran krenu u otvoreni rat, mogla bi rasti u skladu s onim što se dogodilo nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. godine. Barel nafte mogao bi koštati čak 150 dolara, a stvar može postati još mračnija ako Iran zatvori Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi petina svjetske dnevne proizvodnje nafte.
