Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ Suad Kurtćehajić održao je danas u Sarajevu predavanje o temi "Devet strateških ciljeva za spas Bosne i Hercegovine" u kojem je iznio smjernice za spas BiH, kako bi se integrisala i da se koliko toliko saniraju nepravedna rješenja nastala agresijom na Bosnu i Hercegovinu i "nepravednim mirom oličenom u Dejtonskom sporazumu".
S obzirom da se BiH nalazi u dosta teškoj situaciji, te da je od 2006.godine, kada je Paddy Ashdown otišao sa pozicije visokog predstavnika, ušla u jednu fazu nazadovanja, Kurtćehajić smatra da je potrebno da se neke ideje kažu a koje bi mogle pomoći BiH.
Prva ideja je, kako je kazao, da se konačno ode po savjetodavno mišljenje preko države sponzora, jer BiH to ne može, i preko Ujedinjenih nacija i da se dobije mišljenje od Međunarodnog suda pravde u Haagu da li je postojanje Republike Srpske protivno međunarodnom pravu nakon svih presuda - gotovo kompletnom vojnom i političkom vrhu entiteta RS, kao i zadnja presuda Simatoviću i Stanišiću za UZP, ali i djelimična presuda Miloševiću, jer, „tamo stoji da je genocid počinjen u sedam gradova“ a nikada nije iskorištena ta presuda.
O nazivu bh. entiteta RS
"Također potrebno je podnijeti tužbeni zahtjev Sudu za ljudska prava u Strazburu od strane jednog Bošnjaka i Hrvata koji žive u entitetu RS da se ne može entitet u državi u kojoj su ravnopravna sva tri njena naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati na cijelom prostoru BiH zvati po jednom narodu tim prije što je politika u tom entitetu svojim faktičkim ponašanjem pokazala da taj prostor smatra ekskluzivnim prostorom srpskog naroda", kazao je Kurtćehajić.
Neophodno je podnijeti pred općinskim sudovima tužbene zahtjeve za nadoknadu materijalne štete za razaranje gradova od 1992-95. godine, s tim što je prijedlog Kurtćehajića da se počne pred Općinskim sudom u Sarajevu i da gradonačelnica Benjamina Londrc ispred grada Sarajeva koje je po nekim mišljenjima doživjelo aproksimativno štetu od oko 60 milijardi KM, pokrene taj proces protiv entiteta RS za rušenje Sarajeva koje je paradržavna tvorevina RS učinila.
Jer, kako je pojasnio, prema internacionalnom pravu faktička tvorevina je odgovorna na isti način kao da je bila država za dejstva kako na teritoriji koju je vojno kontrolisala tako i za dejstva sa teritorije pod njenom kontrolom odakle su slani projektili na Sarajevo i druge gradove BiH.
"Ovim postupcima bi sigurno oslabio entitet RS, a ojačala država uz poruku za one koji su u ime stvaranja RS učinili zločine kao i za njihove sljedbenike, ali i za nove generacije da se zločin ne isplati", rekao je on.
Jačanje države BiH
Sljedećim pravnim mehanizmima bi se država BiH, smatra akademik Kurtćehajić mogla značajno ojačati, a to je da ne smije dozvoliti da pravo BiH na državnu imovinu bude i za jotu slabije od prava koje su ostale države nastale raspadom SFRJ dobile Sporazumom o sukcesiji koji je potpisan 2001. a stupio na snagu 2004. godine. BiH mora biti nosilac vlasništva a ostala prava poput prava korištenja i druga mogu se prenijeti na niže organizacione jedinice (kantone, gradove, općine)
Potrebno je, rekao je, izvršiti pritisak na visokog predstavnika i predstavnike najjačih država u svijetu da se konačno primijeni najjača odredba Dejtonskog sporazuma za integraciju BiH da visoki predstavnik može dati državi BiH neograničen broj nadležnosti poput policije, nauke, zdravstva, kulture, sporta itd.
Također, Kurtćehajić smatra da je potrebno da svojom odlukom visoki predstavnik implementira odluku Ustavnog suda da se za institucije BiH ne može koristiti termin zajedničke institucije, da se ne mogu koristiti neustavni termini poput državna zajednica, suverenitet entiteta, vitalni nacionalni interes, država RS.
Termini Bosanac i Bošnjak
U budućem popisu stanovništva, navodi on, neophodno je ispraviti grešku iz 2013. godine gdje stoji etnička/nacionalna pripadnost jer su to dvije različite kategorije. Potrebno je podvući da termin Bosanac ima šire značenje od termina Bošnjak koji ustavno predstavlja samo etničku a ne nacionalnu kategoriju. Naime, u Ustavu BiH se termin nacija ili nacionalno uopšte ne pominju.
Sljedeća stvar je, kako je kazao, da se pozabavimo izlazima na more. Na granici u Neumu, navodi on, nemamo ni jednog graničara. Sutorina je bez potrebe prepuštena Crnoj Gori, iako su sve historijske i pravne činjenice bile na strani BiH samo da se otišlo na arbitražu.
"Zadnje, a to je ideja Esada Durakovića, da je neophodno sazvati Bosanski sabor na kojem bi intelektualna elita iznijela ideje koje bi itekako mogle biti korisne za BiH, a koje bi probosanski nosioci vlasti i političke elite mogle staviti u funkciju integracije BiH", zaključije akademik Kurtćehajić.
Akademik Kurtćehajić izložio je svoj koncept, a, kako je rečeno, na potezu su nosioci vlasti i političke stranke koje imaju politički kapacitet i finansijsku mogućnost da te ideje realizuju.
