NATO neće dozvoliti nikakve turbulencije na ovim prostorima, posebno kad rasporedi jedinice u istočnoevropskim zemljama i to je indirektna poruka prvo Miloradu Dodiku, a onda i Aleksandru Vučiću. Kazao je to vojni analitičar Nedžad Ahatović za Raport uoči samita NATO saveza u Litvaniji.
U bh. ali i regionalnoj javnosti se taj samit često pominje posljednjih dana, ali prema dnevnom redu tema "Bosna i Hercegovina" nije planirana.
Ipak, Ahatović smatra da ćemo biti tema na marginama sastanka, ali da bi i neke druge sutrašnje odluke mogle itekako da se tiču nas.
"Na dnevnom redu se pominje jačanje NATO-a na istoku Evrope. Sad se u fokus stavlja istrojena odbrana koja ide u Slovačku, Rumuniju, Mađarsku i Bugarsku. To je jedan novi pristup koji je najavljen od ranije. Vjerovatno će to biti nešto o čemu će se najviše pričati na predstojećem samitu."
Što se tiče Bosne i Hercegovine, kaže da ostajemo "u dubokoj pozadini NATO saveza."
"To je dobro s jedne, a s druge strane nije dobro.
Nije dobro zato što još uvijek nismo punopravna članica NATO saveza i nećemo moći uživati u svim pogodnostima koje to omogućava.
Pozitivna strana je zato što će se političari koji podržavaju Rusiju naći u određenom vakumu, u prostoru na kojem NATO raspoređuje vojne trupe u četiri istočnoevropske zemlje. Borbene grupe koje tamo budu raspoređene koristit će kompletan asortiman koji ima NATO i koji nije uopšte mal. Pozadina NATO-a će biti pod kontrolom. Nema više biranja 'ja ću sad biti dobar s Rusijom pa ću dobiti plin'. Toga više nema. To znači da se prelazi s riječi na djela, posebno oko uvoza energetike iz Rusije", kaže nam Ahatović.
Dotakli smo se i pitanja šta bi u kontekstu Bosne i Hercegovine moglo značiti to što su NATO saveznici postigli koncenzus za ukidanje Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP) iz programa za pristupanje Ukrajini.
"To za Ukrajinu znači da će biti primljena u NATO savez čim prestane oružani sukob s Rusijom.
Ako Ukrajini više ne treba MAP, vidjet ćemo onda šta će NATO reći nama. Vidjet ćemo hoćemo li mi ostati u tom programu ili ne i koja će dinamika biti. Može se desiti da se šefovi članica samo sastanu jednog dana, bez samita, i samo kažu da će BiH biti primljena u članstvo. Top se vrlo lako može desiti s obzirom na ponašanje određenih političara iz RS-a.
Uglavnom, NATO prelazi na brigadne formacije na istočnoj granici. To nije mala stvar. Jako veliki znak je samo jačanje istočnih granica. To je ta prednja odbrana NATO-a za koju će se izgraditi kompletna vojna i civilna infrastruktura. Pratiće se vjerovatno dinamika kojom se to radi".
Smatra da će svi oni koji budu ugrožavali Dejtonski sporazum snositi posljedice, ali da vjerovatno još nije odlučeno koje.
"NATO je 'skinuo rukavicu', razmješta vojne trupe na istok Evrope, formira nove internacionalne jedinice koje će u rotaciji biti na pozicijama u istočnoj Evropi, kao u Hladnom ratu. Mi smo znači sad u pozadini NATO-a. Ovo je indirektno poruka prvo Dodiku, pa onda Vučiću. Ako su iole pameti nakon ovoga, onda je vrlo jasno da NATO neće dozvoliti nikakvu vrstu turbulencije. Evropa zbija redove, to je odgovor Rusiji na agresiju na Ukrajinu. SAD sad vrlo lako može djelovati bilo gdje u Evropi", kazao je.
Kako se budu ponašali naši političari, tako će se ponašati i NATO, smatra Ahatović.
"Po Bečkoj konvenciji, ako vi jednostrano povlačite poteze protiv međunarodnog ugovora, onda se sve potpisnice i svjedoci moraju složiti ili ne složiti. To tako piše.
Vi otvarate Pandorinu kutiju ako stavljate van snage bilo koji segment Dejtonskog sporazuma. Ako krećete u tu aktivnost, morate se suočiti s posljedicama. Ne možete vi povlačiti jednostranepoteze i očekivati da se to s druge strane tretira kao svršen čin.
Na kraju je zaključio da u fokusu bh. političara treba biti pitanje da li sada i BiH može da po bržem principu budu primljena u NATO, posebno nakon što je ukinut MAP za Ukrajinu.
