Vođe talibana počele su u ponedjeljak u Oslu razgovor o teškoj humanitarnoj krizi u Afganistanu sa zapadnim diplomatima koji obnovu dijaloga uvjetuju poštivanjem ljudskih prava.
Izaslanstvo afganistanskih talibana, koje predvodi ministar vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi, sastaje se u Oslu s predstavnicima Sjedinjenih Država, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Evropske unije i Norveške.
U središtu razgovora je teško humanitarno stanje u Afganistanu lišenom međunarodne pomoći i pogođenom sušama, zbog čega glad prijeti više od polovici stanovništva.
"U pokušaju da riješimo humanitarnu krizu (..), nastavljamo britku diplomaciju s talibanima u stalnoj težnji da Afganistan bude stabilan, da se poštuju prava i da budu u vlast uključeni svi slojevi", napisao je u nedjelju na Twitteru američki izaslanik za Afganistan Thomas West.
Talibani se nadaju da će pregovori pomoći njihovim nastojanjima da međunarodna zajednica prizna njihovu vladu.
Još nijedna vlada nije priznala režim fundamentalističkih talibana koje su s vlasti svrgnule Sjedinjene Države 2001., no oni su se u avgustu 2021. vratili na vlast pošto su osvojili cijelu zemlju munjevitom ofenzivom.
Zapadni čelnici kažu da se zbog humanitarne krize "mora pregovarati s vlastima koje sada de facto vode zemlju".
Brojni stručnjaci i pripadnici afganistanske dijaspore kritizirali su poziv talibanima i održano je nekoliko protesta pred ministarstvom vanjskih poslova u Oslu.
U Kabulu je Wahida Amiri, aktivistica koja redovito protestuje od povratka talibana na vlast izrazila "žaljenje što zemlja poput Norveške organizira ovaj samit, sjeda za stol s teroristima i s njima sklapa sporazume".
Od avgusta međunarodna pomoć, koja je punila gotovo 80 posto afganistanskog proračuna, prekinuta je, nezaposlenost je eksplodirala i zaposlenici javnih službi već mjesecima ne primaju platu.
Glad prijeti danas 23 miliona Afganistanaca, što je oko 55 posto stanovništva, prema UN-u koji traži 4,4 milijarde dolara donacija za ovu godinu.
Međunarodna zajednica čeka vidjeti kako islamski fundamentalisti namjeravaju upravljati Afganistanom, nakon što su u velikoj mjeri kršili ljudska prava u vrijeme dok su bili prvi put na vlasti, između 1996. i 2001.
Premda talibani tvrde da su se modernizirali, žene su još uvijek uglavnom isključene iz javnog zapošljavanja, a srednje škole za djevojke ostale su u velikoj mjeri zatvorene.
Dvije feminističke aktivistice nestale su prošle sedmice u Kabulu, gdje su sudjelovale u protestu, a talibani niječu svaku odgovornost.
Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid tvitao je u nedjelju da su "razumijevanje i suradnja jedino rješenje za probleme u Afganistanu".
Među 15 članova delegacije, sastavljene isključivo od muškaraca, je i bivši ratni vođa Anas Haqqani i posebno je kritizirana njegova nazočnost u Oslu.
Norveški mediji prenose riječi Zahira Atharija koji je podnio žalbu i rekao da je Haqqanijev dolazak kao kad bi "Anders Behring Breivik (norveški neonacist koji je ubio 77 ljudi 2011.) došao kao izaslanik na pregovore u neku zemlju.
