Krajnje desna populistička stranka Alternative für Deutschland (AfD) tijesno je poražena na svom prvom izbornom ispitu otkako je izašla na vidjelo njezina umiješanost u plan za masovnu deportaciju stranaca koji je izazvao velike prosvjede širom Njemačke.
Njen je kandidat izgubio od konzervativnog suparnika na okružnim administrativnim izborima čiji su rezultati odjeknuli daleko izvan lokalnog područja. U tijesnom drugom krugu izbora u okrugu Saale-Orla, u jugoistočnoj pokrajini Tiringiji, kandidatu AfD-a Uweu Thrumu pobjedu je preoteo njegov suparnik, demokršćanin (CDU) Christian Herrgott za 4.6 posto.
Izbori, na kojima je oko 66.000 ljudi imalo pravo glasati, smatrali su se pokazateljem je li mobilizacija civilnog društva protiv antiimigrantskog AfD-a nakon nedavnih otkrića o planu deportacije umanjila ili ojačala popularnost stranke.
Pretpostavljalo se da veća izlaznost koristi CDU
Thrum je dobio 47.7% glasova, dok Herrgott ima 52.3% glasova. Prije dvije sedmice Thrum je dobio 45.7% glasova naspram Herrgottovih 33%. Smatralo se da političar iz CDU-a ima male šanse da ga sustigne, piše Guardian.
Međustranačka mobilizacija glasača u posljednje dvije sedmice u pokušaju da se AfD zadrži izvan vlasti rezultirala je velikim odazivom od 69%, što je Herrgottu, koji ima lokalne korijene, omogućilo da prestigne svog suparnika.
Posmatrači su pažljivo pratili hoće li birači AfD-a i CDU-a reagirati na nacionalnu raspravu izlaskom u većem broju. Što je bila veća izlaznost, smatralo se da CDU ima veće šanse. Glasanje je uvod u superizbornu godinu za pokrajinu kojom upravlja krhki savez pod vodstvom Boda Ramelowa između njegove krajnje lijeve stranke Die Linke, socijaldemokrata i Zelenih.
Novinari objavili priču o sastanku desničara u Potsdamu
Evropski izbori trebali bi se održati u junu, kao i izbori za većinu vijeća, gradonačelnika i pozicija u okružnim vlastima, gdje bi AfD, s potporom od oko 36 posto glasova u pokrajini, mogao ostvariti značajne dobitke. Pokrajinski izbori u septembru smatraju se najavom novih parlamentarnih izbora 2025.
Druge mainstream stranke obećale su da neće sklapati vladu s AfD-om, ali postavlja se pitanje koliko će dugo takva pozicija biti održiva. Novinari su ranije ovog mjeseca objavili kako su visoki članovi AfD-a raspravljali o planovima za masovno protjerivanje stranaca i neasimiliranih građana iz Njemačke u slučaju da stranka preuzme vlast.
Likovi iz AfD-a pridružili su se članovima neonacističke scene, pristašama CDU-a i firmama za koje se zna da financiraju krajnju desnicu u vili u Potsdamu u novembru. Bili su tamo kako bi čuli Martina Sellnera, vođu austrijskog krajnje desnog ekstremističkog pokreta, kako izlaže filozofiju takozvane "remigracije", odnosno masovnog raseljavanja.
Ankete ukazuju na pad podrške AfD-u
Vodstvo AfD-a distanciralo se od takve politike i optužilo svoje protivnike za klevetu. Otkrića su izazvala val prosvjeda širom Njemačke, u kojima je sudjelovalo više od milion ljudi. Uzbuna se proširila i na Austriju, gdje su tokom vikenda u tri grada održani skupovi protiv krajnje desnice.
Prema posljednjim anketama, potpora AfD-u prošle sedmice je pala za oko 1.5%, ali je s 21.5% druga najpopularnija stranka nakon CDU-a i daleko ispred sve tri vladajuće stranke lijevog centra, koje zajedno imaju oko 32%.
