Država Bosna i Hercegovina rijetko kada dominira međunarodnim naslovnicama. Ali onda se iznenada pojavi u vijestima, na primjer kada savezna vlada tamo pošalje vojnike - ili kroz zanimljivosti.
Najnoviji primjer: trenutak kada je njemački CSU političar Christian Schmidt izgubio kontrolu. Kao visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, dužan je u ime međunarodne zajednice osigurati dosljednu provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan građanski rat u zemlji. No na konferenciji za medije Schmidt je pokazao malo diplomatije i na kritičko pitanje o planiranoj reformi izbornog zakona reagirao je izljevom bijesa, piše Spiegel.
Adis Ahmetović bi sigurno poželio da Bosna i Hercegovina dobije više pažnje, a ne samo kad diplomata "poludi". Već duže vrijeme 29-godišnji zastupnik u Bundestagu pokušava postići veću vidljivost i interes za domovinu svojih roditelja. U Njemačkoj je SPD-ovac zadnja klupa, ali u Bosni i Hercegovini ga tretiraju kao neku zvijezdu. Nakon Schmidtovog ispada, Ahmetović je rekao da je reakcija bila "apsolutno neprimjerena" te da je Schmidt naštetio "ugledu i djelotvornosti ureda".
Stalni napadi
Porodica mladog političara potječe iz istočne Bosne, roditelji su mu prije rata 1992. godine izbjegli u Njemačku. I sam je rođen u Hannoveru. Ahmetović je Zapadni Balkan učinio svojom političkom temom, naziva "sudbinom" da se kao dijete bosanskohercegovačkih izbjeglica u Bundestagu može zauzimati za ovu regiju, posebno za Bosnu i Hercegovinu.
No, i Ahmetović, koji je 2021. godine prvi put izabran u Bundestag, nalazi se između dva svijeta. Između očekivanja njegovih birača u izbornoj jedinici Hannover I i nadanja naroda u Bosni i Hercegovini, koje ne želi razočarati. Ne samo da ima fanove u balkanskoj regiji, ponekad ga napadaju kao nacionalistu.
Kada je Ahmetović još bio dijete, njegova porodica je trebala biti deportirana. Od toga ga je pravno spasio sadašnji saborski zastupnik SPD-a i odvjetnik Matthias Miersch. Danas su Miersch i Ahmetović kolege. Adis je jedan od najmlađih članova Odbora za vanjske poslove, au Klubu zastupnika SPD-a obnaša dužnost izvjestitelja za zapadni Balkan – domovinu svojih roditelja.
Kada se prihvatio ovog političkog zadatka, bio je svjestan, kaže Ahmetović, da može doći do stigmatizacije zbog njegovog porijekla. Ironično, čovjek bosanskohercegovačkog porijekla kroji vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu. Ali nakon nekog razmišljanja, odlučio je politički se pozabaviti tim pitanjem.
“Jer regija ključa”, kako kaže. I zato što postoji emotivna veza s Bosnom. "Govorim jezik, jako dobro poznajem regiju i kulturu. Naravno, to mi daje i drugačiji pristup."
Prema Ahmetovićevim riječima, odrastao je dvojezično, naučio je njemački u vrtiću i provodio dosta vremena u jugoistočnoj Evropi tokom ljetnih praznika. Njegov djed je otet i ubijen tijekom rata u BiH, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici tek 2016. godine.
Na dogovorenom sastanku u sarajevskom naselju, šetao je to s grupom antikorupcijskih aktivista, a Ahmetović jedva može napraviti korak, a da mu se stalno ne obraća. Ljudi mu zahvaljuju na njegovoj predanosti i žele fotografije s njim. Uzvik "svaka čast", javlja se nekoliko puta u tim razgovorima. U Sarajevu ga jedna starija žena zove "naše dijete". Njegova prisutnost, njegov interes i također njegova osobna historija obećavaju pažnju.
Kao dijete ratnih izbjeglica, Ahmetović je figura identifikacije i projekcijsko platno za nade, prema devizi: "Ipak je on jedan od nas". No, upitno je kako jedan, do sada malo poznati zastupnik, može opravdati takve nade. Prije federalnih izbora Ahmetović je u jednom bosanskohercegovačkom mediju objavio da je “snažan njemački glas za Bosnu i Hercegovinu”. On se trudi.
Sa službene strane, neke reakcije na angažman SPD-ovca nisu ni približno pozitivne i srdačne kao u komentarima na njegovim Instagram i Facebook stranicama. Zbog svoje prošlosti, Ahmetović je optužen za djelomično etnonacionalističku politiku.
Dok je igrao vodeću ulogu u svom prvom velikom prijedlogu Bundestaga o Bosni i Hercegovini, hrvatski ministar vanjskih poslova kritizirao ga je zbog njegovih bosanskih korijena. U ratu u BiH protiv Bošnjaka su se, između ostalih, borili i bosanski Hrvati, a stara zamjeranja postoje i danas.
“Kao socijaldemokratski političar bošnjačkog prezimena neprijatelj sam nacionalista”, kaže Ahmetović, dodajući da se radi o “ciljanom populizmu”.
Milorad Dodik, koji želi odcjepljenje Republike Srpske od države BiH, Ahmetovića je čak uporedio s Hitlerovom mladeži. I postaje još gore:
“Svakodnevno na društvenim mrežama dobivam prijetnje smrću s desno-ekstremističke scene”, kaže Ahmetović. “I moja porodica je dobivala prijeteća pisma.” Zato je oprezan i uvijek vodi računa o sigurnosnom aspektu na javnim imenovanjima u inozemstvu.
Nacionalističke tendencije ne daju Bosni i Hercegovini mir. Krajem 2021. više se nije činilo da će biti isključeni ni novi oružani sukobi.
Agresorski rat protiv Ukrajine izazvao je dodatne strahove u Bosni i Hercegovini. Nije prošlo ni 30 godina od završetka rata u BiH. Slike iz Buče i Irpina mnoge su podsjetile na genocid u Srebrenici. U julu 1995. tamo su srpske jedinice ubile oko 8.000 dječaka i muškaraca Bošnjaka.
Zbog utjecaja Kine i Rusije situacija u regiji posebno je eksplozivna za Evropu u sigurnosnopolitičkom smislu.
“Ako želimo mirno živjeti u Evropi, treba nam stabilan Zapadni Balkan”, kaže Ahmetović. Posla ima dovoljno, a veliku ulogu u cijeloj regiji igraju i korupcija i iseljavanje.
Semafor koalicija je u koalicijskom sporazumu eksplicitno spomenula podršku procesu pristupanja cijele regije EU. Zelena ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock otputovala je u Sarajevo samo tri mjeseca nakon preuzimanja dužnosti, a ministrica odbrane Christine Lambrecht (SPD) također je posjetila bh. prijestolnicu početkom maja. U regiji je boravio i kancelar Olaf Scholz koji je najavio posjetu Bosni i Hercegovini.
Ovo je prekretnica
Ahmetović ovo opredjeljenje vidi kao “prekretnicu u politici Zapadnog Balkana”. Upitno je koliko može pridonijeti kao pojedinačni član Odbora za vanjske poslove i izvjestitelj. Međutim, njegova popularnost na zapadnom Balkanu mogla bi koristiti njemačkom cilju jačanja regije.
Ahmetović bi mogao zauzeti svojevrsnu poziciju tumača, objašnjavajući odluke Baerbock, Scholza i drugih, kako u Bosni i Hercegovini tako i na cijelom Zapadnom Balkanu. Tamošnjim je građanima bliži nego njemačkoj političkoj eliti, a velika mu je prednost i poznavanje jezika.
"Njemački političari često imaju poseban položaj u Bosni i Hercegovini“, kaže Ahmetović. I njemački političari bosanskih korijena, čini se. Ovaj 29-godišnjak se na društvenim mrežama predstavlja kao važan političar, dokumentira s kim se susreće i dijeli uspjehe, iako sa znatno manje pratitelja od Baerbock. Njegov ured samouvjereno šalje redovite izjave za medije, neuobičajeno za mladog zastupnika.
Ahmetović kaže da mu je politički cilj reizbor u svojoj izbornoj jedinici. Uvjeren je da su ljudi u njegovoj izbornoj jedinici ponosni na njega. Drago mu je što podržavaju njegovo političko djelovanje u inozemstvu. Jer koliko god bio popularan u dijelu bosanskohercegovačkog stanovništva, o njegovoj političkoj karijeri prvenstveno odlučuje njegova izborna jedinica Hannover Stadt I. Ahmetović je ovisan o njemačkoj bazi. Inače će na kraju razočarati obje strane.
