Koliko para, toliko muzike. Što će reći da se u RS sve manje čuje muzike. A i pojedinci u Federaciji BiH slabije čuju.
Zbog sankcija koje su uvele SAD, nastao je problem, između ostalih, isplaćivanja plaća u manjem bh. entitetu.
Prvi na udaru sankcija je lider SNSD-a i predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik, zajedno s porodicom. U stilu RS, to sam ja, kolektivnu krivicu prebacuje na SAD i "kolonizatorsku upravu".
Dodik je najavio osnivanje nove banke koja će raditi unutrašnje platne transakcije i time bi bilo omogućeno pravnim i fizičkim osobama u RS da mogu da vrše platni promet.
"Takva banka neće imati međunarodni subjektivitet, to jest neće moći izdavati kreditne kartice i baviti se međunarodnim platnim prometom, bankarstvom", kazat će za Raport Muharem Karamujić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Da li postoji i ta mogućnost, recimo, da pošta kupi banku, pa da kao poštanska banka ili štedionica posluje, sve uz licencu i amin Agencije za bankarstvo RS i Ministarstva finansija BiH, koji ne bi ni bili nemogući? Onda bi stigle i sankcije SAD i ukinule vanjski promet, ali bi ostao unutrašnji.
Kreditni union
"Pretpostavljam da će pokušati nešto takvo, kao neki kreditni union, kao što imaju neke poštanske banke. On će pokušati to, ali ne vjerujem da će uspjeti", kaže Karamujić i dodaje da je moguće da u tom slučaju Agencija za bankarstvo RS krši sankcije Amerike, RS krši sankcije i svako ko bi bio upleten u to.
"Na taj način ne bi imali oni račune. Uvijek ima lijek za tu boljku. Jer ako je njima intencija da naprave to što rade, a očigledno da jeste, jer ne bi radili da nije, oni će to uraditi. Ko god pokušava da to krši na bilo koji način, jer imaju zakoni o povezanim osobama u bankarstvu, doći će pod silu udara sankcija", cijeni sagovornik Raporta.
S druge strane, ekonomista Igor Gavran smatra da bi teoretski bilo moguće.
"Međutim, postojanje takve banke nema puno smisla, jer ne postoji nijedna banka koja nema neki vid transakcija s inostranstvom. Tehnički bi bilo izvodljivo, ali bi bilo vrlo čudno i nisam siguran da bi takva banka, institucija, štedionica… mogla da zadovolji neke druge kriterije koje regulatori zahtijevaju, jer, između ostalog, rizik treba da bude na dovoljno niskom nivou da dobiju licencu, a ako posluju samo na unutrašnjem tržištu, automatski su izloženi rizicima koje ovdje ne mogu na neki način da umanje transakcijama s inostranstvom", ističe Gavran za Raport.
Dodaje da ako postoji realna prijetnja da budu pod sankcijama i da im se blokira pristup vanjskom tržištu, također to povećava rizik.
"Teorija nije besmislena, ali nisam siguran da bi mogli zadovoljiti i ostale kriterije koje finansijska institucija mora imati. S druge strane, osnivanje nove institucije definitivno zahtijeva vremena", napominje naš sagovornik.
Raport je pitao sagovornike šta još može RS da napravi da bi ljudi kojima su blokirani računi mogli dobijati plaće.
Bankocentrična ekonomija
"Nama je bankocentrična ekonomija, bez računa ne može biti isplata. Čak i da nađu neki način da isplate plaće, kako će uplatiti doprinose u poreznu upravu. Onemogućili su im da budu dio finansijskog sistema platnog prometa. Kad niste dio finansijskog sistema, vas nema, ne možete ništa uraditi", govori Karamujić.
"Trenutni problem kod isplata plaća pojedincima je zakonska odredba da se plaće isplaćuju na račun. Po mom mišljenju, kad bih ja bio vlast u RS, vrlo jednostavno bilo bi promijeniti zakone, tako da se plaće mogu isplaćivati u gotovini. Automatski se, sa stanovišta isplata, taj problem rješava iz budžeta", objašnjava Gavran.
Ali…
"Jedino je pitanje da li bi za takvo što oni mogli naći spremnost na nivou države ili da li bi neko u Federaciji želio takvo rješenje. U smislu izvodljivosti, meni se to čini lakše", cijeni sagovornik Raporta.
Dodaje da je to jedna mogućnost.
"Eh sad, da li bi u toj mogućnosti to moglo da se premosti i na ove iz državnih institucija, da na neki način dobijaju primanja, tu nisam siguran, ali kad je riječ o čisto plaćama, mislim da bi se to moglo zakonskim promjenama riješiti", govori nam Gavran.
Za isplaćivanje plaća u kešu, prema Karamujićevom mišljenju, šanse su male.
"Ti ljudi onda ne mogu da uplate pare na račun jer nemaju pokrića otkud im", navodi Karamujić za Raport.
