Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ Adil Kulenović na današnjoj sesiji o temi "Gdje nas je doveo etnonacionalizam i kako dalje?" kazao je da je apel objavljen prije nekoliko dana regionalnog civilnog društva EU, SAD, NATO vladama pod naslovom "Neuspješna konsolidacija balkanskih zemalja – suočite se s tim!", na najbolji način dijagnosticira turbulencije u regionu, ali i definiše očekivane mjere i postupke kako bi mir i demokratski razvoj bili realno mogući.
"I ne samo na Balkanu, već i Evropi takođe. Tim prije što su posljednji etnonacionalistički udari prema zemljama Balkana došli iz okrilja dijela članica EU. A tiču se itekako Bosne i Hercegovine kojoj je i sada namijenjena sudbina monete za potkusurivanje velikodržavnih aspiracija i ambicija.
Petina potpisnika Apela jesu članovi Kruga 99 i to govori o našem odnosu prema svim idejama izrečenim u tekstu", naveo je Kulenović.
Uvodničarka Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, jedna od autorica ideje i teksta apela je kazala da se Balkan sada nalazi u fazi kada je neophodan jedan pozitivan pristup budućnosti i u očekivanju nekog značajnijeg angažmana Amerike i Evrope.
"Mislim da treba da idemo u susret tome s novim prijedlozima i novim inicijativama da budemo što aktivniji jer nije moguće da se stvari urede samo izvana nego mora da ima značajnu podršku iznutra u svakoj od ovih zemalja. Naravno da bi sve ovo bilo moguće neophodno je ipak napraviti jasan uvid u tok gdje smo mi danas", kazala je Biserko.
Dodala je da proces etnonacionalizacije društva postaje dominantan u svim jugoslovenskim društvima. To znači da se društvo u cjelini tretira kao vlasništvo dominantne etnonacije, a suprotno očekivanjima da će post jugoslovenska društva stremiti demokratizaciji. Ona su većinski prihvatila autoritarizam novih političkih elita.
"Nakon što je Balkan postao poprište geostrateških nadmetanja određeni krugovi ponovo priželjkuju rekompoziciju Balkna. Tome u prilog govore i brojni non paperi koji sve učestalije cirkulišu", navela je Biserko.
Naravno Srbija je značajan faktor stabilnosti ili nestabilnosti regiona i zato je njena fiksacija na nacionalnu državu koja će ujediniti sve Srbe još uvijek aktuelna i glavna je prepreka konsolidacije regiona ali i same Srbije.
"Sve dok je tako njen odnos prema Evropi i najbliže okruženju ostat će problematičan", istakla je Biserko.
Kazala je kako je neophodno, u očekivanju da Amerika i Evropska unija krenu u završavanje nezavršenog na Balkanu, da se sve građanske snage, partije i pokreti ujedine na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, da se nametnu socijalna odnosno klasna pitanja.
"Dominacija etnonacionalističkih prioriteta sakriva suštinu problema Bosne i Hercegovine i potrebne su nove koalicije koje će legitimisati građane. Potreban je novi društveni ugovor", navodi uvodničarka Sonja Biserko.
Zaključuje da zato Evropska unija mora da definiše mapu puta za Bosnu i Hercegovinu. Evropska unija mora izdvojiti Bosnu i Hercegovinu s obzirom na kontinuirano miješanje susjednih zemalja.
"U tom smislu Bosna i Hercegovina treba što prije da dobije status pridruženog člana ili nekakav specijalni aranžman sa Evropskom unijom. To je moralna obaveza prema Bosni i Hercegovini jer je i međunarodna zajednica odgovorna za njenu ljudsku i materijalnu devastaciju tokom četiri godine rata, jer nije bila spremna da ga blagovremeno zaustavi", kazala je osnivačica je i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.
