Globalna studija o efektima pandemije COVID -19, koju je rukovodio prestižni Londonski kraljevski univerzitet Kings College London, dokumentovala je negativne efekte pandemije na poduzetnike i biznise diljem svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Studija identificira i znakove optimizma i rezistentnosti kod onih koji vode mala i srednja preduzeća. Istraživanje je pokrilo preko 5.000 poduzetnika iz 23 zemlje čiji uzorak čini 75 posto ukupne svjetske proizvodnje i preko 50 posto svjetskog stanovništva.
Mnogi poduzetnici smatraju da su im poslovi bili ugroženi tokom prethodne godine, primarno zbog manjka resursa s kojima su raspolagali u odnosu na veće kompanije. Iako su poduzetnici poznati po svojoj agilnosti u različitim izazovnim situacijama, velike prepreke s kojima su se suočili uključuju primjere od zakašnjelih naplata do nemogućnosti pristupa vladinim potporama. Novi izazovi su kombinirani sa brigom za zdravlje i rastućom nesigurnosti, ograničenim društvenim interakcijama i slabljenjem mentalnog zdravlja.
Nalazi o tome kako su mali i srednji biznisi bili pogođeni pandemijom između ostalog uključuju:
Zabrinjavajućih 61 posto poduzetnika u globalnom uzorku prijavljuje ugroženost svojih kompanija zbog velikog pada u obimu poslovanja, dok je otpuštanje radnika zabilježeno u 28 posto malih i srednjih preduzeća.
Premda je više poduzetnika u BiH iskazalo ozbiljnu ugroženost poslovanja od globalnog prosjeka (njih oko 70 posto), interesantno je primijetiti da je oko 22 posto izvijestilo otpuštanje radnika, što bosanskohercegovačka mala i srednja preduzeća svrstava u kategoriju onih koji su otpuštali radnike manje od globalnog prosjeka.
Dok je preko 40 posto poduzetnika povećalo poslovne aktivnosti radeći od kuće ili drugih lokacija, Bosna i Hercegovina je po ovom kriteriju zabilježila najmanje promjene.
Prema rezultatima istraživanja, oko 80 posto bosanskohercegovačkih preduzeća nastavilo je raditi na postojećim lokacijama i približno isti procent ne nudi svoje proizvode u on-line opciji.
Poduzetnici su poznati kao jako pronicljivi ljudi, što je bio slučaj i tokom pandemije: skoro 70 posto poduzetnika prilagodilo je svoje poslovne planove pandemiji, što je procent zabilježen i kod bosanskohercegovačkih poslodavaca.
Također, oko 40 posto kompanija uspjelo je pronaći nove poslovne mogućnosti u uslovima pandemije, a to primarno uključuje aktivnosti vezane za digitalizaciju, zdravlje, promjene sa lokalnog na globalni fokus, održivost i novi poslovni modeli.
Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa slabijim rezultatima gdje je oko jedne trećine malih i srednjih preduzeća uspjelo realizirati nove poslovne ideje u izmijenjenim pandemijskim okolnostima.
Ključni nalazi vezani za stres i mentalno zdravlje poduzetnika sugeriraju:
Tokom pandemijske krize došlo je do povećanja stresa kod poduzetnika, a zadovljstvo životom je smanjeno za 12 posto u odnosu na stanje prije pandemije. Ovakvi nalazi ne iznenađuju s obzirom na podatak da oko 40 posto poduzetnika izvještava visoku razinu nesigurnosti i nepredvidivosti za njihove biznise.
Većina poduzetnika najviše brine o vlastitom i zdravlju porodice (58 posto), manje njih se brine o nedovoljnoj zdravstvenoj zaštiti (34 posto), mada sa značajnim varijacijama u svijetu.
Tako Bosna i Hercegovina spada u kategoriju zemalja u kojima se poslovni ljudi najviše pribojavaju upravo nemogućnosti dobijanja adekvatne zdravstvene zaštite.
Dok je po pristupu vladinim potporama BiH svrstana u manje uspješne zemlje, bosanskohercegovački poduzetnici su u mnogo višoj mjeri koristili podršku od strane familije, prijatelja i bliskih ljudi u odnosu na globalni prosjek.
Čini se da postoji i reciprocitet u smislu da je Bosna i Hercegovina u vrhu zemalja gdje su poduzetnici izvijestili volontersku podršku drugima koji se sučeljavaju sa pandemijom (61 posto u BiH, a globalni prosjek iznosi 51 posto).
Oko 50 posto ispitanika frustrirano je zbog ograničenih društvenih interakcija tokom pandemije.
Premda je došlo do velikih promjena u poslovanju i radu od kuće, ipak kao pozitivno se uočava činjenica da svega 15 posto poduzetnika izvještava o usamljenosti tokom posla.
