Kada govorimo o pandemiji koronavirusa, situacija u kojoj se nalazimo traje već godinu dana, međutim, zadnja dva mjeseca nam je teže u odnosu na prethodni period, jer imamo znatno teže pacijente, kazala je u razgovoru za Fenu članica Kriznog štaba Kantona Sarajevo, pneumoftiziolog u Domu zdravlja KS dr. spec. Gorana Krstović.
Naglasila je da pacijenti koji se sada javljaju su sa težom kliničkom slikom.
"To je povezano sa većom virulentnosti samog virusa, jer sada govorimo o njegovom podtipu tzv. britanskom soju, koji je za razliku od svojih prethodnika 60 posto smrtonosniji. Lakše ulazi u ljudski organizam, teže ga je savladati, brzo se širi, zarazniji je za 40 do 70 posto od prethodnih sojeva", kazala je dr Krstović.
Dodala je da se klinička slika koja se javlja kod pacijenata dosta brzo razvija.
"U prethodnim periodima je ta klinička slika sa poteškoćama bila u nekoj kasnijoj fazi, dok sada čak teške kliničke slike imamo i u prvim ranim danima same bolesti. Ono što je izraženo je hipoksija, odnosno pacijenti imaju potrebu za kiseoničkom terapijom", kazala je dr. Krstović.
Istakla je da je ranije prosječna starost zaraženih bila oko 56 godina, dok kod ovog britanskog soja ona je oko 46 godina.
Dr. Krstović je naglasila da je u ovom periodu povećan broj djece koja su oboljela, u odnosu na prethodnu godinu.
Govoreći o kliničkoj slici oboljelih, podsjetila je da se na početku, kada se pojavio koronavirus govorilo o povišenoj temperaturi, o gubitku mirisa i ukusa.
"Međutim, sada su te tegobe manje izražene. Više nam se pacijenti žale na umor, kašalj, grlobolju, bolove u mišićima", kazala je dr. Krstović.
Dr. Gorana KrstovićPrema njenim riječima, Ministarstvo zdravstva KS napravilo je studiju gdje je praćeno 180 covid pacijenata u određenom periodu, te da je samo u martu mjesecu prisustvo britanskog soja koronavirusa otkriveno kod 86 posto tih pacijenata.
"Što se tiče posljedica koje Covid-19 ostavlja na pacijente to je sada jedan novi izazov u našem radu. Mi već imamo tzv. postcovid pacijente, pacijente koji imaju tegobe u vidu nekog kašlja, otežanog disanja, otežanog stezanja u grudima. Takve tegobe mogu da traju i do tri mjeseca, da spontano prolaze, a opet mogu da ostavljaju promjene u vidu nekih fibroznih promjena na plućima. Ne smijemo da zaboravimo, ne samo somatske promjene koje se javljaju kod pacijenata, nego i anksioznost, osjećaj straha koji se nastavlja i u tom nekom postcovidom period", kazala je dr. Krstović.
Govoreći o zdravstvenim radnicima, istakla je da se oni sada nalaze u delikatnoj situaciji, ali da moraju da izdrže.
"Moramo da izdržimo. Zaista vjerujem da smo mi svi dovoljno jaki i fizički i psihički. Ovo je situacija takva kakve jeste, nadam se da će nam uskoro biti bolji dani, a mi ćemo imati dovoljno snage da ovim izazovima koji su u narednim danima odolimo i da idemo dalje u bolje i ljepše vrijeme", kazala je dr Krstović.
Ona je apelirala na građane da se pridržavaju epidemoloških mjera.
"Situacija je jako ozbiljna. Savjetujem svima da drže fizičku distancu, da nose maske, vode računa o svojoj ličnoj higijeni. Poštovanje epidemioloških mjera mora da bude na prvom mjestu, jer je to jedan od načina u borbi protiv ovog virusa i ove čitave situacije", istakla je.
Dr. Krstović je naglasila da veoma bitna i redovna fizička aktivnost, odnosno održavanje i mentalnog i fizičkog zdravlja.
"Svako svoju aktivnost prilagođava godinama i navikama, ali je preporučljivo da imamo bar 30 - 45 minuta šetnje, ako više ne možemo da učinimo za sebe. Naše tijelo je nešto o čemu moramo da uvijek vodimo računa i često zanemarivanje jednog segmenta može dovesti do niza nepopravljivih promjena u funkciji naših fizioloških sistema", poručila je dr. Krstović.
