Tužilaštvo Bosansko-podrinjskog kantona istražuje navode o trgovini funkcijama koje je za govornicom kantonalne skupštine iznio sada već bivši zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Nijaz Musić.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio glavni tužitelj Mirsad Bilajac uz dodatak da je u Tužilaštvo "u posljednje vrijeme došlo još nekoliko prijava protiv visokopozicioniranih ličnosti".
„Tužilaštvo će izvršiti sve provjere u skladu sa zakonom kako bi utvrdilo postoji li krivično djelo“, kazao je Bilajac.
Dok se navodi o onome što se dogodilo na istoku BiH, u jednom od deset kantona entiteta Federacija BiH istražuju, onog koji ih je objelodanio zajedno sa audiosnimkom kao dokazom, izbacili su iz Stranke demokratske akcije (SDA).
Šta se čuje u snimku i šta tvrdi Musić?
Musić tvrdi da se "trgovalo" se kantonalnim ministarstvom unutrašnjih poslova i bolnicom. Za skupštinskom govornicom objelodanio je audiosnimak ovog razgovora od deset sekundi:
„Oni i SDA (Stranka demokratske akcije) idu da oni preuzmu MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) i da meni ostave samo bolnicu. Oni su to meni rekli, ja nemam snage da se sa njima obračunavam i to je to.“
Audiozapis je teško razumljiv, ali Musić tvrdi da se radi o razgovoru Edima Fejzića, poslanika stranke Goraždanska priča u Bosanskopodrinjskom kantonu (BPK), sa stranačkim kolegom Seadom Tatarinom. Musić ne želi da otkrije ni izvor iz kog je dobio ovaj audiozapis.
Sadržaj se odnosi, kako tvrdi Musić, na "prodaju" pozicije ministra unutrašnjih poslova ovog kantona, koje je po koalicionom sporazumu pripalo Goraždanskoj priči, za, nastavlja dalje, 15.000 eura i direktora kantonalne bolnice Goražde za 10.000 eura.
Stranka demokratske akcije je prema Musiću preduzela oštre mjere. Isključen je iz članstva, kako on vjeruje, upravo zbog onoga što je objelodanio.
„Jedan od razloga mog isključenja iz stranke je taj što su, navodno, snimci koji su objelodanjeni, štetni po ugled i interes stranke i izazvali su veliku pažnju javnosti. Ja bih malo preformulisao tu njihovu konstataciju i rekao bih da je ono što se desilo, a što se čulo sa snimka, svakako nešto što treba zabrinuti javnost, ali i organe Stranke demokratske akcije“, ocjenjuje Musić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
SDA: Isključenje nije zbog snimka
Izvršni odbor Općinske organizacije SDA Goražde je naveo kako je Musića isključio „zbog nestatutarnog djelovanja, pogrešnih postupaka i iznošenja neprimjerenih stavova u javnosti, kojim je nanijeta nesaglediva šteta Stranci demokratske akcije“.
Potvrdila je ovo za RSE i predsjednica Vlade Bosansko-podrinjskog kantona i članica Predsjedništva SDA, Aida Obuća, negirajući da je Musić smijenjen, jer je objavio sporni snimak. Njena partija nije demantovala autentičnost spornog snimka.
„Musićevo isključenje nema nikakve veze sa spornim snimkom. Mi smo se kao kantonalni odbor odmah oglasili vezano za sporni snimak. Pozvali smo sve nadležne institucije da se uključe i da ispitaju sve aktere. Ono što je nama kao SDA bitno je da se utvrdi prava istina i da krivci u eventualnim nezakonitim radnjama odgovaraju“, pojašnjava Obuća.
Ona dodaje da je nakon ostavke ministrice unutrašnjih poslova to mjesto za sada upražnjeno, dok kandidati ne prođu sve potrebne provjere. Do tada funkciju ministra obavlja sekretar Ministarstva.
Transparency: Politička korupcija dominantan obrazac djelovanja
BiH prema indeksima korupcije spada u red najkorumpiranijih zemalja u Evropi u kojima je, kako tvrdi predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala (TI) Srđan Blagovčanin, politička korupcija dominantan obrazac ili model ponašanja.
„Imali smo prilike da vidimo veliki broj afera koje su bile vrlo snažno medijski eksponirane, a koje su se odnosile na korupciju, pri tom na korupciju u političkim procesima, upravo na način da su vršene trgovine ili kupovanje podrške vladama na različitim nivoima. Pravosudne institucije nisu nalazile za shodno da se upuste u istražne radnje u takvim slučajevima, odnosno u procesuiranje tih slučajeva“, kaže Blagovčanin za RSE.
Goraždanski snimak nije ni prvi u kome je zabilježena stranačka korupcija. Audiosnimak, koji govori o trgovini pozicijama na unutarstranačkim izborima u SDA, objavio je u februaru 2020. godine tadašnji načelnik sarajevske Općine Novi Grad Semir Efendić.
Na snimku glavni akteri su Asim Sarajlić, predsjednik Kadrovske komisije i potpredsjednik SDA, i još trojica učesnika, među kojima je poslanik SDA u Skupštini KS Sabahudin Delalić. Kako se čuje na snimku, oni su u zamjenu za glasove Efendićevog protukandidata, Fikreta Prevljaka, koji je i izabran za predsjednika Kantonalnog odbora (KO SDA), nudili posao supruzi jednom od delegata u državnoj službi, pozivajući se na "dobre veze" sa budućim ministrima u Vladi Kantona Sarajevo (KS).
Od tada na predmetu u aferi “Asim” kako je nazvana u javnosti aktivno radi Tužilaštvo Kantona Sarajevo.
Dok se Tužilaštvo bavi prikupljanjem dokaza, SDA je optužila Efendića za objelodanjivanje snimka, te da je naštetio ugledu stranke, baš kao što je uradila i u posljednjem slučaju u Goraždu.
Pogled unutra bivšeg člana SDA
Ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine (MUP FBiH) Aljoša Čampara u septembru prošle godine dao je ostavku na sve pozicije u SDA, između ostalog i zbog afere „Asim“, te lošeg vođenja stranke.
“Ovu ostavku dajem, pored spomenutog, i zbog činjenice da se unutar SDA već izvjesno vrijeme dešava jedan atrofirajući proces prema kojem se podobnost i poltronstvo protežiraju nad strukom, ličnim dignitetom, slobodom mišljenja i govora, uz neizostavno sataniziranje onih koji otvoreno govore i podastiru relevantne argumente kao dokaze za evidentne nepravilnosti”, napisao je tada Čampara u ostavci.
Za RSE Čampara kaže kako ga ne iznenađuje snimak objavljen u Goraždu, kao ni smjena čovjeka koji ga je objavio, jer je, navodi, takva praksa stranke.
„Oni ljudi koji su se pobunili protiv toga, koji su ukazali na te devijacije, oni obično budu ti koji postanu 'stranački disidenti', budu izopćeni, izbačeni iz stranke na način da im se kaže: 'E, znate, Vi ste to prvo trebali donijeti u stranku, pa da centrale stranaka to razmotre'“, kaže Čampara.
Stranke se u ovim slučajevima, kako smatra on, ne referiraju na sam meritum, odnosno sadržaj snimka, već na porijeklo. Smatra da su stranke u kojima se pojavljuju sumnje na korupciju „trebale povlačiti poteze i iščlanjivati one stranačke pripadnike koji imaju bilo kakvu vezu sa ovakvim stvarima“. Za zemlju koja želi u EU, to je, smatra Čampara, jedini ispravan put.
„Dakle, u 21. vijeku, u demokratskoj zemlji, gdje smo mi kandidat za članicu Evropske unije, slušati o tome da neko prodaje MUP, bez obzira ko je to, iz koje stranke, ko ima veze s tim, da se prodaje neki MUP u BPK za 30.000, bolnica za dvadeset, pa sad se pokušava spinovati da se nije radilo o tome. Sama ta činjenica je zastrašujuća, da imamo uopšte situaciju da se o tome može razgovarati. Dakle, imamo jednu institucionalnu kleptomaniju“, ocjenjuje Čampara.
On dodaje kako trgovati pozicijom koja brine o sigurnosti građana i „koja bi trebala biti simbol otpora prema korupciji i kriminalu, je zastrašujuće“.
Trguje se i pozicijama u javnim preduzećima, gdje se šalje poruka da „ukoliko niste član političke partije, nemate nikakva prava“, kaže Blagovčanin.
„Ovdje su političke partije potpuno zarobile i privatizovale javni sektor, učinivši ga tako produženom rukom političkih partija i na takav način su sebe dovele u poziciju da arbitriraju ne samo o tome ko će obavljati koju funkciju, nego da li će i kako i ko moći ostvariti elementarna ljudska prava ili da li ćete moći da zaštitite život, vlastiti i vlastite djece ukoliko niste član političke partije“, smatra on.
Još jedan od primjera je i proces koji se od maja 2017. godine vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu, a u koji je, ponovno uz Asima Sarajlića umiješan i bivši generalni sekretar SDA Amir Zukić.
Prema optužnici, Amir Zukić i Safet Bibić terete se da su tokom 2016. godine organizirali grupu kojoj su se pridružili Senad i Nedžad Trako, te Ramiz Karavdić. Oni su kao članovi grupe pronalazili osobe koje su bile spremne dati novac za zaposlenje u Elektroprivredi BiH.
Nakon toga bi Amir Zukić, koristeći svoj utjecaj, preko Eseda Džananovića, bivšeg direktora Elektroprivrede BiH, realizirao nezakonita zapošljavanja u ovom poduzeću. Proces se i dalje vodi na Općinskom sudu u Sarajevu.
Asim Sarajlić i Mirsad Kukić, tada potpredsjednici SDA terete se da su koristeći svoj položaj posredovali prilikom zapošljavanja, čime su počinili krivično djelo primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.
Zukića je, zbog umiješanosti u koruptivna djela koja su „narušila vladavinu zakona u BiH“, u maju 2020. godine bivši američki državni sekretar Mike Pompeo (Mike Pompeo) proglasio nepoželjnim u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Slični primjeri i u Republici Srpskoj
I u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Republika Srpska (RS), zabilježene su afere u kojima se govori o trgovini pozicijama. Jedna od najpoznatijih nazvana je „Dva papka“. I ona je popraćena snimkom u kome se kao jedan od aktera navodi bivša premijerka, a danas predsjednica ovog entiteta Željka Cvijanović, koja govori o kupovini dva poslanika, kako bi se dobila većina u Narodnoj Skupštini RS (NSRS).
Na početku snimka Cvijanović drugoj osobi govori da se ne sekira, a ova joj uzvraća da su to "sigurno ona dva papka".
"Pa jeste, iz Šukalove stranke (Adam Šukalo, predsjednik stranke Napredna Srpska), ali zato smo mi kupili drugu dvojicu, pa ću vidjeti jesmo li ih kvalitetno kupili, ako oni izdaju da imamo drugu dvojicu. Eto, hajd' sad...", čuje se Cvijanović kako govori na snimku.
Tadašnja premijerka i njene kolege iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tvrdili su kako se radi o podmetanju i montiranju. Skupština ovog entiteta je raspravljajući o ovom slučaju kasnije zaključila kako je 'cilj događaja u vezi sa spornim audio-materijalom na kojem se govori o "kupovini" poslanika bio destabilizacija Republike Srpske i rušenje njenog ustavnog poretka“, te da nije bilo političke korupcije.
Afera „Dva papka“ je tako utihnula, ali ne i dalji pokušaji političkih trgovina, smatra poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u NSRS Nebojša Vukanović.
„Ja dolazim iz Trebinja koji je postao nažalost 'prćija' nekoliko ljudi. Prethodni gradonačelnik Luka Petrović, kad je išao za direktora Elektroprivrede, progurao je svog kuma Mirka Ćurića, da bude gradonačelnik, a onda je Mirko Ćurić progurao svog kuma Bodirogu da bude sekretar Skupštine Grada. Tako tri kuma drže deset najvažnijih funkcija u gradu. Dvije porodice“, kaže Vukanović.
Luka Petrović, bivši gradonačelnik Trebinja, danas direktor Elektroprivrede RS na Vukanovićeve komentare kratko je za RSE kazao kako "on u svemu nalazi razlog da svoj gubitak opravda nečim vezama i vezicama", te negirao sve optužbe.
Strategija 'ko ponudi više'
Da je korupcija duboko ukorijenjenjena smatraju i u Transparency Internationalu, a kako ističe Blagovčanin, postala je normalan obrazac političkog ponašanja i sve se svodi na to „ko ponudi više“.
„To nam sve govori da je ovdje stvar do te mjere loša, da je poprimila takve razmjere, da su politički procesi u Bosni i Hercegovini duboko ukorijenjeni u korupciji, ili ako hoćete, da je korupcija postala zvanična politika, entitetska, državna, opštinska. Nikakvih skrupula u smislu političke odgovornosti, a o krivičnoj je izlišno i govoriti, jer pravosuđe svih ovih godina nije procesuiralo gotovo nijedan ozbiljan slučaj političke korupcije, koja je sveprisutna“ navodi on.
Primjer postojanja političke trgovine, ali i da se može prepoznati je i glasanje za gradonačelnika Sarajeva, 2017. godine kada su stranke Socijaldemokratska partija (SDP) BiH i Demokratska Fronta iz svojih redova isključile dvojicu svojih članova, koji su glasali suprotno stavu stranaka. Stranke su tada navele da se radi o nekoj vrsti trgovine. Jedan od njih, Dado Stojnić, je, čak, fotografisao svoj pasoš i glasački listić kao dokaz.
I dok se utvrđuje postoji li odgovornost za trgovinu pozicijama za MUP i bolnicu u Goraždu, jednom od glavnih aktera Edimu Fejziću, koji je i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, se sudi zbog krivičnog djela povrede slobode odlučivanja birača.
Fejzić se, prema optužnici, tereti da je 7. oktobra 2018. godine, na hodniku ispred prostorija stranke Goraždanska priča u Goraždu, namjeravao podmititi birače da na izborima za zastupnika u Skupštini Goražda, održanim u septembru 2018. godine, glasaju za njega.
Svjedoku iz Goražda, čiji je identitet poznat Tužilaštvu, predao je iznos od 50 eura kako bi mu svjedok, pored svog glasa i glasa svoje supruge, iz kruga svoje porodice i prijatelja osigurao još četiri glasa.
