Putinova palača užitka: ‘Spavaća soba ima 260 kvadrata, tu su casino, bazeni, klizalište…‘

Nedaleko od turističkog grada Gelendžika, na obali Crnog mora, nikla je monumentalna palača na 18.000 kvadrata, okružena borovom šumom. Velebno zdanje na vrhu litice okruženo je kompleksom prepunim popratnih sadržaja, a prilaz dvorcu budno čuvaju pripadnici ruskih tajnih službi i granične policije. Riječ je, tvrdi ruski borac protiv korupcije Aleksej Navalni, o dverima vrijednim više od milijardu dolara, koje su mitom ruskih oligarha sagrađene za modernog ruskog cara - Vladimira Putina.

Zdanje je to uz koje se britanska Buckinghamska palača doima kao potleušica, a unutrašnjost francuskog dvorca Versailles kao da je ostavljena u Rohbau izvedbi. Cijelo imanje savršeno bi se uklopilo u neki od Bondovih filmova, kao sjedište najnovijeg zlog genija s planom za osvajanje svijeta, no njegov stvarni vlasnik teško da ima takve planove, on jednostavno voli uživati u najboljem što život nudi.

Ekstravagantna dača sagrađena je po uzoru na ljetnikovce ruskih careva iz 18. stoljeća, s masivnim stupovima i kamenim lukovima, temeljima optočenim crnim kamenom, velikim dvorištem i pripadajućim parkom. Cijelo imanje prostire se na 16 hektara guste i zaštićene šume koja je sječena bez dozvole, kako bi se omogućila gradnja palače i povezanih zgrada i terena.

Palača je okružena ogradom od kovanog željeza s pozlatama - na glavnim je vratima zlatni dvoglavi orao. Ispred palače je brižno uređeni, formalni vrt, s besprijekorno podrezanom živicom, pažljivo oblikovanim krošnjama, fontanom i ogradama od bijelog kamena.

Vrtni put vodi do dva velika sletišta za helikoptere uz travnati brežuljak, u kojem se navodno skriva klizalište za hokej. Tunel u stijeni vodi od palače na vrhu rta do obližnje plaže, zatvorene za javnost.

Nedaleko od glavnog zdanja dva su luksuzna vinograda, a na jednom je antička pravoslavna crkva, navodno prenesena kamen po kamen iz Grčke i restaurirana na novoj lokaciji. Uz vinograde su uređene i vinarije, prostrane kuće te farma kamenica. Ti se vinogradi prostiru na više od 300 hektara. Još je jedna pravoslavna crkva u sklopu glavnog kompleksa palače - veliko zdanje sa zelenim crepovima, za koje Navalni tvrdi da je "najtajnija i najbolje čuvana građevina u Rusiji".

Unutrašnjost luksuzno opremljene palače brižno je skrivana od očiju javnosti, no nekolicina fotografija ipak je procurila, koje otkrivaju monumentalnu glavnu halu, ukrašenu brojnim freskama i sveprisutnom pozlatom.

Originalni nacrti palače otkrivaju da se u njezinoj unutrašnjosti skriva casino, privatno kazalište za elitne goste, luksuzni bazen okružen korintskim stupovima, saune, turske kupelji, privatni bar optočen mramorom, sobe za masažu, apartmani za liječnike, poslugu, upravitelje, zaštitare i važne goste.

Za svakodnevnu zabavu, u palači je i trkalište za električne automobile, soba s fliperima i arkadnim strojevima, zatamnjena soba za pušenje nargile s pozornicom i šipkom za striptiz. Na raspolaganju je i velika gimnastička dvorana sa strunjačama za judo. U palači je i knjižnica sa sobom za čitanje i sobom za slušanje glazbe.

Uz desetak luksuznih spavaćih soba za uglednike i prijatelje, u palači je i glavna spavaća soba, koja se prostire na čak 260 kvadrata, a njome dominira velebni krevet sa stupovima.

Unutrašnjost palače posvuda je optočena zlatom, a namještena je luksuznim talijanskim komadima namještaja dostupnim samo najbogatijim kupcima - prema dokumentima o nabavi koje je Navalni dobavio, riječ je o tržišnim markama koje svoje kataloge šalju isključivo na zahtjev osoba za koje znaju da si mogu priuštiti njihovu ponudu.

Komad namještaja koji sigurno upada u oči talijanski je kožni kauč u vrijednosti oko 1,7 milijuna kuna, i to je samo jedan od 47 kauča naručenih za namještanje palače, od čega većina vrijedi između 120.000 i 170.000 kuna. Svaki posebno. Jedan od upečatljivijih dijelova namještaja je i masivni stol sa skrivenim ugrađenim barom, vrijedan 340.000 kuna.

Pokraj same palače, čije unutarnje uređenje podsjeća na zadnje dane ruske carske obitelji, na širem je kompleksu imanja još nekoliko građevina posebnih namjena. Osim spomenutog sletišta za helikoptere, klizališta za hokej i pravoslavne crkve, na imanju je i velika futuristička zgrada sa staklenikom na krovu. Nedaleko je i "čajana" od 2500 kvadrata, kao i antički uređeni amfiteatar - vjerovatno za izvođenje predstava na otvorenom.

Na obližnjoj zatvorenoj plaži podignuta je i uređena marina - pristanište za luksuzne jahte koje vlasniku ili njegovim cijenjenim gostima omogućavaju dolazak ili posjet i morskim putem, ili koja vlasniku služi da odatle krene na ugodno krstarenje Crnim morem i Mediteranom.

U sklopu tunela koji vodi od litice do mora, s ugrađenim liftom, nalazi se i prostorija za kušanje vina s fenomenalnim pogledom na obalu i pučinu, koja je povezana sa "sobom za paniku", u slučaju da itko uspije probiti više slojeva osiguranja koji brane ulaz na imanje nepozvanima.

Oko samog imanja čak je 7000 hektara zemljišta koje pripada ruskoj tajnoj službi FSB - modernoj inačici sovjetskog KGB-a. Iznad imanja na snazi je trajna zabrana leta, a pokraj rta na kojem je palača zabranjeno je ribarenje, pa čak i prilazak brodovima bez dozvole.

Putin već godinama tvrdi da imanje nema nikakve veze s njim. Fotografije iz palače prvi su put procurile u javnost još 2010. godine, kad je poduzetnik Sergej Kolesnikov poslao pismo tadašnjem predsjedniku Dmitriju Medvedevu, u kojem je detaljno opisao svoje i tuđe sudjelovanje u projektu te ga pozvao da istraži cijeli slučaj i suprotstavi se korupciji u Rusiji.

Kolesnikov je bio stari Putinov poznanik iz vremena kad je radio za gradonačelnika Sankt Peterburga, prije ulaska u visoku politiku. Kolesnikov je pismu priložio nacrte, ugovore i druge dokumente te je tvrdio da je novac za palaču prikupljen izvlačenjem novca iz brojnih projekata te da palaču za Putinovo korištenje gradi poduzetnik Nikolaj Šamalov.

Nakon što je izbio veliki medijski skandal oko cijelog slučaja, Kolesnikov je napustio Rusiju, a imanje je od Šamalova otkupio milijarder Aleksander Ponomarenko, navodno za 350 miliona dolara.

No, Antikorupcijska fondacija (FBK), nevladina udruga Alekseja Navalnog, istražila je dokumente o prodaji i zaključila da je Ponomarenko za palaču u stvarnosti platio tisuću puta manje - simboličnu cijenu od samo 350.000 dolara. Posebno je zanimljiva i informacija da je FSB svoje zemljište, koje okružuje imanje, dao Ponomarenku na korištenje do 2068. godine. Ponomarenko je pri kupnji tvrdio da imanje namjerava pretvoriti u hotel, no to se do danas nije dogodilo, a uređenje popratnih sadržaja oko palače traje i dalje - odnedavno se, primjerice, ponovno uređuje obližnji amfiteatar.

Ruski aktivist za zaštitu okoliša Dmitrij Ševčenko pratio je razvoj projekta još od 2004., zabrinut za netaknutu šumu zaštićenih borova na rtu Idokopas, gdje je počinjala gradnja. Ševčenko je, s nekoliko kolega i novinara, upao na gradilište 2011. godine te su počeli snimati. Radnici su ih puštali na miru, no ubrzo su ih uočili agenti Savezne službe za zaštitu (FSO), koja inače čuva državne dužnosnike, i zabranili im snimanje. Pozvali su policiju i graničnu policiju, a potom su stigli i privatni zaštitari.

Policija je gledala u drugom smjeru dok su im zaštitari plijenili dokumente, mobitele i fotoaparate. Šef operacije govorio je ruski s talijanskim naglaskom, a kasnije su otkrili da čovjek bio s Balkana. Policija ih je odvela u obližnju stanicu, gdje su potpisali da su im zaštitari oteli stvari. Sljedećeg dana nazvao ih je policajac iz obližnjeg sela i javio da su njihove stvari "pronašli u šumi", no snimke su bile izbrisane, a iz fotoaparata su nestale memorijske kartice. Cijela je priča oko Putinove palače ponovno postala aktualna zahvaljujući filmu koji je FBK Navalnog objavio u utorak. Dvosatni uradak objavljen je na YouTubeu i zove se "Putinova palača. Povijest najvećeg mita na svijetu", a do petka je skupio već više od 56 milijuna pogleda. Ima više od 3 milijuna "lajkova" te više od 1,2 milijuna komentara, gotovo svi na ruskom.

Navalni je glavni narator filma koji je snimljen i montiran u Njemačkoj, gdje se oporavljao nakon što je preživio pokušaj atentata trovanjem novičokom - zabranjenim nervnim otrovom proizvedenim u Rusiji - a film je objavljen nakon što se Navalni vratio u Moskvu i završio u zatvoru.

Jedan od najglasnijih kritičara Putinova režima, bivši odvjetnik koji je osnovao udrugu za borbu protiv korupcije, već je godinama trn u oku ruskom predsjedniku. Navalni i njegovi pristaše pomogli su organizirati masovne prosvjede, a u svojoj inicijativi "VoteSmart" pozivaju ljude da na lokalnim izborima glasaju za kandidate koji imaju najviše šansi pobijediti Putinove ljude.

Rusko pravosuđe optužilo ga je i osudilo u dva slučaja pronevjere novca, no nakon masovnih javnih prosvjeda, na kraju je osuđen samo na uvjetnu kaznu. Europski sud za ljudska prava, čijih bi se presuda Rusija, barem na papiru, trebala pridržavati, presudio je da su oba slučaja bila upitna te da je cilj kaznenog progona bio suzbijanje političkog pluralizma. Unatoč tome, Navalom je ostala uvjetna kazna, a zbog presude mu je bilo zabranjeno i kandidirati se na izborima.

Krajem kolovoza prošle godine Navalom je iznenadno pozlilo na letu za Moskvu. Pilot je sletio zrakoplov u Omsku, gdje je Navalni prevezen u bolnicu i stavljen u induciranu komu. Dva dana kasnije, 22. kolovoza, prevezen je na liječenje u bolnicu Charité u Berlinu.

Čak pet neovisnih laboratorija Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) potvrdilo je da je Navalni bio otrovan novijom verzijom novičoka. Istraživački portal Bellingcat, u suradnji s CNN-om, Der Spiegelom i The Insiderom, ustvrdio je da je za trovanje Navalnog najvjerojatnije kriv FSB.

Budući da se Navalni oporavljao u Berlinu i najavljivao povratak u Rusiju, ruska Savezna zatvorska služba zatražila je da mu se uvjetna kazna preinači u kaznu zatvora, jer je propustio redovno mjesečno javljanje policijskoj postaji u Moskvi dok je bio u komi u Njemačkoj.

Unatoč tome, odlučio se vratiti u Moskvu prošle nedjelje, gdje su ga na carinskoj kontroli smjesta privela četiri maskirana policajca. Odveden je u obližnju policijsku postaju bez svoje odvjetnice, gdje je na brzinu improvizirana sudnica kako bi mu sudac mogao izreći odluku o zadržavanju u pritvoru do datuma suđenja za kršenje uvjetne kazne. Protiv njega je započet i novi proces za navodnu klevetu veterana Drugog svjetskog rata.

Navalni je, čini se, znao što će ga dočekati u Rusiji, no život u Njemačkoj za njega bi značio kraj djelovanja u opoziciji - ljudi u izgnanstvu u Rusiji nemaju političku težinu. Također, Putin je već pokazao da bijeg iz Rusije ne pruža sigurnost od njegovih ubojica, kao što se vidjelo na slučaju Sergeja Skripala, otrovanog u Britaniji. Povratak u Rusiju, pa makar i u zatvor, Navalnom je bilo najbolja šansa ne samo za preživljavanje, nego i za pružanje primjera svima onima koji se boje suprotstaviti Putinu.

Kako bi ih još bolje motivirao, i kako bi još bolje provocirao svojeg tamničara, pripremio je vrhunski produciran dvosatni film o Putinovoj palači koji otkriva brojne dosad nepoznate detalje o njezinu financiranju, ali i o osobnoj povijesti Vladimira Putina.

Navalni je u filmu temeljito dekonstruirao državni mit o bivšem agentu KGB-a Putinu. Putin je, tvrdi Navalni, bio beznačajan činovnik u sovjetskom obavještajnom aparatu koji je i prije pada berlinskog zida svoju poziciju koristio za sitni profit.

Ljudi s kojima je surađivao u Istočnoj Njemačkoj, kao i ljudi s kojima je kasnije radio u uredu gradonačelnika Sankt Peterburga u 90-ima, redom su postali najmoćniji tajkuni u državi, završili na čelu naftnih i plinskih divova Rosnefta i Gazproma, banaka i najvažnijih državnih agencija. Gotovo svi ljudi iz Putinove uže orbite danas su multimilijunaši. I upravo su mu ti multimilijunaši, tvrdi Navalni, omogućili gradnju najluksuznije državničke palače na svijetu. Šteta je jedino što ne smije javno priznati da je njegova.

Putin na papiru ima plaću od oko 860.000 kuna godišnje, navodno jedini izvor prihoda. No, nezavisni novinari dosad su ga povezali s brojnim imanjima, manjim palačama, pa čak i privatnim zrakoplovima sa zlatnim zahodima. Istraživački novinari ustvrdili su i da je njegova kolekcija satova vrijedna barem 4,3 milijuna kuna - dakle za njih bi cijeli jedan petogodišnji mandat morao stavljati cijelu plaću na stranu.

Navalni tvrdi da je Putin danas jedan od najbogatijih ljudi na svijetu - možda i najbogatiji - samo što je sve njegovo bogatstvo vrlo brižno skrivano. Njegov je film znatno podigao uloge u njegovu nadigravanju s Putinom, koji odbija spomenuti njegovo ime u javnosti, i čiji ga mediji opisuju kao nevažnog blogera. Povratak Navalnog u Rusiju bio je izravni izazov Putinu - demonstracija snage i hrabrosti kakvu Rusi vole vidjeti. Pred Putinom su samo loše opcije - puštanje Navalnog omogućilo bi mu da nastavi s aktivizmom i podrivanjem podrške predsjedniku u javnosti, a slanje Navalnog u zatvor, ili organiziranje kakve "nesreće" - u Rusiji su protekle godine u modi bile defenestracije - pretvorilo bi ga u mučenika i moglo bi dodatno galvanizirati sve glasniju oporbu u Rusiji.