Peti sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine (BiH) održan je 17. i 18. decembra 2020. godine putem videokonferencije. Sastankom su predsjedavali Michela Matuella, šefica Odjela u Generalnoj direkciji Evropske komisije za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju ispred EU, i Samir Rizvo, pomoćnik ministra u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, ispred BiH.
Evropska komisija je izrazila žaljenje zbog ograničenog ukupnog napretka u provedbi ključnih prioriteta iz Mišljenja, i zaključaka Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava („Priebeov izvještaj“), kao i preporuka sa 4. sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost, i podstakla na odlučnije korake.
Evropska komisija je naglasila da su neophodnu hitne reforme kako bi se vratilo povjerenje građana u pravosudni sistem. Ovo je jasan zahtjev građana, iskazan na drugoj javnoj raspravi o vladavini prava u BiH «Pravo na pravdu» koja je održana 24. novembra.
Kao prvi korak, BiH treba ojačati integritet pravosuđa uspostavljanjem sistema provjere prijavljene imovine sudija i tužitelja, u skladu s preporukama Evropske komisije, i predstojećeg mišljenja Venecijanske komisije.
Evropska komisija je spremna podržati provedbu ovog sistema, uključujući i njegovo pomno praćenje od strane eksperata EU. Evropska komisija je također naglasila potrebu hitnog unapređenja rada pravosuđa kroz novo zakonodavstva o VSTV i Sudovima BiH. EK je pozdravila usvajanje Revidirane nacionalne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, napominjući da je njena djelotvorna primjena prioritetna.
Evropska komisija je podsjetila da je neophodno efikasno usklađivanje pravnog okvira kao i značajni napori u ostvarivanju rezultata na planu borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma širom zemlje i na svim razinama. U cilju demonstriranja opipljivih rezultata u tim oblastima, Evropska komisija je podsjetila vlasti u BiH da je neophodno unaprijediti operativnu saradnju između agencija za provođenje zakona.
Treba poboljšati saradnju između vladinih i nevladinih aktera na prevenciji i borbi protiv nasilnog ekstremizma, kao i na rješavanju svih oblika nasilnog ekstremizma. Evropska komisija je podsjetila da je upravljanje migracijama i dalje jedan od ključnih prioriteta i veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu. Pozvala na hitno djelovanje i naglasila da Bosna i Hercegovina mora preuzeti punu odgovornost i osigurati efikasno upravljanje migracijama, granicama i ojačati svoj sistem azila.
Suočeni sa ozbiljnim pogoršanjem humanitarne situacije zbog teških vremenskih uslova, vlasti moraju hitno poduzeti mjere kako bi izbjeglicama i migrantima osigurali osnovnu pomoć, uključujući odgovarajući smještaj. U pogledu temeljnih prava, Evropska komisija je naglasila da Bosna i Hercegovina mora efektivno osigurati da svi njeni građani mogu upotpunosti uživati svoja prava bez diskriminacije. Naglašeno je da sloboda izražavanja i okupljanja, prava ranjivih grupa, Roma i žena trebaju biti dodatno unaprijeđena i u potpunosti ispoštovana, posebno u kontekstu pandemije COVID-19.
