Švedska se suočava s velikim porastom broja oboljelih od koronavirusa, a zbog nedostatnih medicinskih kapaciteta pomoć su ponudile susjedne države Finska i Norveška.
Stockholm još mora formalno zatražiti pomoć, kako bi se finski i norveški medicinari uključili u borbu protiv zaraze. Zdravstvene vlasti u švedskom glavnom gradu dosad su angažirale sve raspoložive ljekare, ali i vojne snage, kako bi se izborili s epidemijom, javlja Financial Times.
„Još nismo primili službeni zahtjev za pomoć, no vidimo kakva je situacija u švedskim bolnicama te smo spremni "uskočiti"“, rekla je glavna tajnica finskog ministarstva za socijalnu njegu i zdravstvo Kirsi Varhila.
Njena norveška kolegica Maria Jahrmann Bjerke novinarima je, pak, rekla kako nordijske zemlje imaju sporazum o međusobnoj medicinskoj pomoći.
„Ako Švedska zatraži pomoć, ispunit ćemo taj zahtjev“, izjavila je.
Švedska je tokom prvog i drugog vala koronavirusa imala značajno veći broj zaraženih nego susjedne Norveška i Finska. Neki to pripisuju 'preliberalnom' modelu borbe protiv pandemije, koji nije uključivao gotovo nikakve značajnije restriktivne epidemiološke mjere u poređenju s tvrdim lockdownima kakvi su uvođeni širom ostatka Evrope.
Švedska je dosad zabilježila oko 1.400 umrlih od covida-19 samo tokom decembra. U Norveškoj je u istom periodu preminulo 100, a u Finskoj 80 osoba.
Stockholmska regija izvijestila je kako se tamošnje bolnice suočavaju s vrlo velikim problemima, jer je 99 posto kreveta na odjelima intenzivne njege puno, a zdravstveni sindikati upozoravaju da velik broj zdravstvenih radnika otkazuje svoje radne ugovore zbog rasta zaraze, hospitalizacija i smrtnih slučajeva.
Tako je samo na području metropole otkaz od početka pandemije dalo oko 3.600 radnika u zdravstvu. Fluktuacije u osoblju uobičajene su, no švedski mediji upozoravaju kako je to 900 otkaza više nego u istom periodu lani.
Ipak, čini se kako Švedska još uvijek ne namjerava tražiti pomoć susjeda. Kako je rekla direktorica za pripravnost švedskog Nacionalnog odbora za zdravlje i blagostanje Johanna Sandwall, situacija u zdravstvu jest teška i zahtjevna, ali zemlja se još uvijek može izboriti s time sama.
Njena kolegica, viša savjetnica Irene Nilsson Carlsson, poručila je kako su zabrinuti zbog situacije, no istaknula je da stvari neće izmaći kontroli.
„Velik je pritisak na jedinice intenzivne njege, ali ovo nije akutna kriza, možemo proširiti svoje kapacitete“, rekla je za Financial Times.
Ključni čovjek stockholmske regije za zdravstvo Bjorn Eriksson rekao je kako regija ima još samo jedan raspoloživ krevet u jedinicama za intenzivno liječenje.
„To ne može biti cijena našeg ponašanja, odlazaka na piće nakon posla, božićnog šopinga ili međusobnih druženja, jer posljedice takvog ponašanja su strašne“, istaknuo je.
Švedska je u međuvremenu pooštrila svoje preporuke na nacionalnom i lokalnom nivou, no još uvijek nije donijela jasne propise, što je strategija koja nailazi na odobravanje većine stanovništva. Ipak, vlada lijevog centra radi na pandemijskom zakonu koji bi bio okvir za moguće zatvaranje trgovina i javnog prijevoza, no vjeruje se da on neće stupiti na snagu prije proljeća, zaključuje ugledni FT.
