Pred Domom naroda Parlamenta Federacije BiH danas će se naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Vlada FBiH uputila je ovaj prijedlog u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, jer se s njime, kako tvrde, izvršavaju presude Ustavnog suda BiH i Ustavnog suda FBiH, te Evropskog suda za ljudska prava, a iz kojih proizilaze obaveze FBiH u vezi s izmjenama ovog zakona.
S obzirom na to da Parlament FBiH još od 2012. godine nije proveo odluku Ustavnog suda BiH u vezi s ovim zakonom, taj sud je rješenje o neizvršenju odluke dostavio i Tužilaštvu BiH.
Traže isplate po tržišnoj cijeni
Iz Vlade upozoravaju da bi ukoliko se ne usvoji novo zakonsko rješenje, zbog sudskih presuda i obračuna naknada po metru kvadratnom za stanove na koje postoji stanarsko pravo po tržišnoj cijeni, federalni budžet to moglo koštati više od 70 miliona KM. Prema predloženom zakonu, tvrde iz Federalne vlade, problem bi riješili za oko 21 milion KM.
Suština izmjena ovog zakona odnosi se na način i visinu isplate naknade prijeratnim nosiocima stanarskog prava uglavnom nad vojnim stanovima u FBiH, a koji su uoči agresije na BiH napustili i te stanove i našu zemlju, a mnogi se čak pridružili i agresorskim vojskama. Neki od tih stanova su bili otkupljeni, a mnogi i nisu.
Prema zvaničnim podacima službi Vlade FBiH radi se o ukupnom broju od 673 stana sa površinom od oko 35. 800 m2 stambene površine.
Po okončanju agresije BiH mnogi prijeratni nosioci stanarskog prava nad vojnim stanovima, kada shodno novim zakonskim rješenjima nisu uspjeli ući u vlasništvo tih stanova počeli su masovno podnositi tužbe protiv BiH zbog nemogućnosti ulaska u posjed stanova i tražiti nadoknadu štete.
Prema presudama Evropskog suda za ljudska prava u takvim slučajevima iz 2010. i 2012. godine Federacija je bila dužna isplaćivati prijeratnim nosiocima stanarskog prava iznose po tržišnoj vrijednosti stana.
Stan otkupio za sedam hiljada KM, a dobio naknadu u iznosu od 42 000 KM
Međutim, Evropski sud za ljudska prava je od 2017. godine promijenio takvu praksu, a nakon što im se kao aplikant javio Stevan Stevančević. Taj sud je njegovu aplikaciju u Starzburu odbacio, jer je Sud utvrdio da je Stevančeviću Federacija BiH po sadašnjem zakonu već isplatila 42.085 KM za stan koji je on otkupio za 7.067 KM. Sud je zaključio da je iznos naknade koja je isplaćena aplikantu značajno viši od iznosa koji je on realno platio za taj stan i takvu aplikaciju je ocijenio zloupotrebom.
Vodeći se s tim primjerom, prema navodima Vlade FBiH, u posljednje dvije godine Evropski sud za ljudska prava je u nekim slučajevima dosudio iznos naknade zbog gubitka stana od 1.000 KM za metar kvadratni stana kao i svaki porez koji se može zaračunati, a također je odbio i aplikacije apelantima koji su propustili obavijestiti sud da je jednom već dodijeljen drugi stan u jednoj od zemalja bivše SFRJ, a drugom zemljišna parcela i državna pomoć za izgradnju kuće.
Ovakvi slučajevi bili su argument za Vladu FBiH da novim izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo utvrdi da nosilac prava koji je nakon 14. decembra 1995. godine ostao u službi u oružanim snagama izvan teritorija BiH, a nije stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tome pravu, umjesto upisa prava vlasništva po zaključenom ugovoru ima pravo na naknadu od FBiH u iznosu od 1.000 KM po kvadratnom metru stana, umanjenu za amortizaciju po stopi od jedan posto godišnje.
Nosilac stanarskog prava ili član njegovog porodičnog domaćinstva koji nije zaključio pravno obavezujući ugovor o otkupu stana, a koji je stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu, nema pravo na povrat stana niti pravo na naknadu.
S obzirom na broj stanova i njihovu ukupnu kvadraturu, prema predloženom iznosu naknade ukupan iznos projiciranih finansijskih sredstva potrebnih za osiguranje naknada po ovom osnovu po procjeni Federalnog ministarstva prostornog uređenja bi iznosio oko 21,5 milion KM.
Javni interes-legitiman cilj
Prema predloženom zakonskom rješenju ovaj iznos bi se isplaćivao tokom dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona i u dvije rate.
Uprkos tome što su za preopterećeni budžet FBiH ovo značajna sredstva u Vladi FBiH smatraju da je ovo rješenje prihvatljivo jer ako bi se nastavila sudska praksa kroz utvrđivanje iznosa naknada po tržišnim vrijednostima stana, to bi za posljedicu imalo opterećenje po budžet Federacije BiH od najmanje 71 milion KM.
Vlada Federacije BiH cijenila je i stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da se prilikom određivanja naknade uzmu u obzir i uslovi u kojima su takvi stanovi otkupljeni, amortizacija takvih stanova, ekonomske prilike u BiH i cijene stanova na tržištu kao i da Evropska konvencija ne garantuje uvijek potpunu naknadu.
"Legitimni ciljevi javnog interesa mogu opravdati plaćanje nižeg iznosa od tržišne vrijednosti stana što korespondira sa novoformiranom sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava da aplikanti u svakom slučaju imaju pravo na naknadu prema tada važećem Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo", stav je Vlade FBiH.
Do sada je bilo više pokušaja u Federalnom parlamentu da se izmjene ovog zakona usvoje, ali su bili bezuspješni.
