Donošenje Zakona o sprečavanju sukoba interesa BiH jedan je od uvjeta koji naša zemlja mora ispuniti do marta kako bi stekla uslove za otvaranje pregovora s Evropskom unijom. No, kakav je odnos naših političara naspram i sadašnjeg utvrđivanja sukoba interesa kod funkcionera govori činjenica da je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u višemjesečnoj blokadi.
Za danas je ponovo zakazana sjednica i to je novi pokušaj da se razmotre odluke o sankcijama za određeni broj političara i drugih funkcionera, ali i pokrenu novi postupci za sve širu listu onih za koje se sumnja da su u sukobu interesa.
Kako je za Raport potvrdila predsjedavajuća Komisije Mira Pekić (PDP), dolazak na današnju sjednicu potvrdili su članovi ovog tijela koji čine kvorum.
"Nakon dvije sjednice koje su otkazane zbog nedostatka kvoruma, a po Zakonu kvorum čine od devet članova Komisije, po dva iz svakog naroda, znači šest članova je potrebno da prisustvuje kako bi sjednica bila održana. S obzirom da imamo potvrde dolaska članova koji čine kvorum, nadam se da će sjednica biti i održana", kaže Pekić za Raport.
Obesmišljene sankcije
Na dnevnom redu sjednice ponovo su odluke o sankcioniranju Nermina Nikšića, aktuelnog premijera FBiH, Draška Milinovića, direktora Regulatorne agencije za komunikacije, Obrena Petrovića, zastupnika SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, zatim Aleksandra Zolaka, bivšeg direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva, Mirele Pelidije, nekadašnje članice Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH, te još nekoliko osoba za koje Komisija smatra da su bile ili su još uvijek u sukobu interesa.
Koliko je spor proces utvrđivanja sukoba interesa u institucijama BiH, govori i podatak da je primjerice postupak protiv Nikšića pokrenut još prije više od godinu dana dok je on bio zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH.
Nikšić je prijavljen zbog navoda da je njegov bliski srodnik bio direktor preduzeća koje se finansiralo iz budžeta u iznosu većem od 5.000 KM.
Međutim, ukoliko i Komisija potvrdi odluku o tome da je bio u sukobu interesa, Nikšić neće moći biti sankcioniran eventualnim odbitkom određenog iznosa od plate, jer više ne prima platu u PSBiH.
Isti slučaj je i s bivšim direktorom Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandrom Zolakom, za kojeg je također donesena odluka o tome da je bio u sukobu interesa, ali on više nije direktor državne Agencije.
S druge strane, sankcije će moći biti realizirane u slučaju da Komisija potvrdi odluku o sukobu interesa u slučaju Draška Milinovića, direktora RAK-a, koji se tereti da je istovremeno na poziciji ovlaštenog lica Teniskog saveza RS-a koje se finansiralo iz budžeta i da je on direktor Agencije, što je nedopustivo.
Državni poslanik SNSD-a Obren Petrović tereti se da je u sukobu interesa jer je njegov sin obavljao funkciju v. d. zamjenika direktora jednog javnog preduzeća koje se finansiralo iz budžeta.
Za današnju sjednicu spremni su i nacrti odluka o pokretanju postupka, između ostalih, protiv Dragana Bogdanića,nekadašnjeg državnog poslanika i bivšeg funkcionera SNSD-a, zatim Amela Kovačevića, generalnog direktora BH Telecoma, Sevlida Hurtića, ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Darka Šandare, savjetnika ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, kao i protiv Siniše Vidovića iz Ujedinjene Srpske.
Predsjedavajuća Komisije Mira Pekić za Raport kaže da su nacrti odluka o sankciji posljedica provedenog postupka.
"To znači da već postoji određena sumnja na sukob interesa. I kad se pokrene postupak, još jednom se prikupe podaci koji su za nas validni da se donese odluka o sukobu interesa“, kaže Pekić.
Zašto su prijavljeni Kovačević i Hurtić
Protiv Amela Kovačevića je Transparency International (TI) BiH uputio prijavu u oktobru prošle godine, obrazlažući da Kovačević nije mogao biti imenovan na funkciju generalnog direktora BH Telecoma, jer Zakon o sprečavanju sukoba interesa BiH ne dozvoljava savjetnicima izabranih zvaničnika da rukovode javnim preduzećima šest mjeseci nakon isteka mandata, što on nije ispoštovao jer je na tu poziciju došao s mjesta savjetnika Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH.
TIBiH je Komisiji prijavio i izdavačku kuća NAM iz Tuzle u vlasništvu aktuelnog ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, te je to razlog zašto je Komisija pripremila odluku o pokretanju postupka.
Na dva tendera Hurtićeva izdavačka kuća dobila je više od 1,4 miliona maraka iako je privatnim firmama državnih funkcionera izričito zabranjeno da sklapaju poslove vrednije od 5.000 KM s bilo kojim organom koji se finansira iz budžeta.
Sumnja na postojanje sukoba interesa postoji i za Sinišu Vidovića iz Ujedinjene Srpske, koji je navodno preko firme u njegovom vlasništvu nabavljao službena vozila institucijama vlasti, a istovremeno je savjetnik predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića.
Međutim, koliko je aktuelni Zakon o sprečavanju sukoba interesa BiH manjkav, govori i to da se u ovom slučaju primjerice Hurtiću plata može umanjiti od 10 do 50 posto tokom najviše 12 mjeseci, što je minorna kazna u odnosu na dobit koju je prema prijavi ostvario poslom koji je okarakterisan sukobom interesa.
Neophodan novi zakon
Koliko je oblast utvrđivanja i sankcioniranja sukoba interesa obesmišljena, prije svega govori činjenica da o sankcijama funkcionerima odlučuju njihove stranačke kolege, jer Komisiju čine po tri poslanika Predstavničkog doma i Doma naroda BiH, te direktor i dva zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
Zbog svega navedenog, jasno je da je BiH što prije potreban novi zakon prema kojem sukob interesa kod političara neće utvrđivati njihove stranačke kolege.
Inače, od političara, uz Pekić, u aktuelnoj Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa su Slavko Matić (HDZ) i Denis Zvizdić (NiP) iz Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, te Radovan Kovačević (SNSD), Safet Softić (SDA) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990) iz Doma naroda Parlamenta BiH.
