Ruski predsjednik Vladimir Putin kod kuće se suočava sa prilično kritičnom situacijom, odnosno hitnim problemom koji treba odmah početi rješavati, a koji je, čini se, dodatno pogoršan njegovim ratom u Ukrajini, izjavio je politički konzultant za postsovjetsku i međunarodnu politiku Jason Jay Smart.
Naime, Putin, koji kreće po još jedan mandat na izborima u ožujku, suočava se s kritikama i negodovanjem javnosti zbog nestanaka električne energije s kojima se Rusija bori posljednjih mjeseci, što u zimskim mjesecima znači opasnost za život. "Putin se suočava s još jednom ozbiljnom krizom s obzirom na tekuću katastrofu s grijanjem" koja Rusiju gura prema "prijelomnoj tački", rekao je Smart za Newsweek.
"Ima procjena da su se možda i hiljade ruskih civila smrznule na smrt", kaže on. “Nevjerojatno, geneza ove krize, kao što je današnje izvješće Ministarstva odbrane Ujedinjene Kraljevine navelo, jest da je Kremlj prisiljavao regionalne guvernere u Rusiji da rade rezove u radovima na infrastrukturi od početka 2022. kako bi pomogli u financiranju rata u Ukrajini. To je još jedan znak da Rusija postaje sve nestabilnija i da se približava prelomnoj tački", dodao je.
Zbog nestanaka struje otprilike 25 posto stanovnika Moskve ostalo je bez grijanja u surovim zimskim vremenskim uvjetima početkom ovog mjeseca. U Rusiji je posebno odjeknula vijest se 60-godišnji časnik ruske mornarice navodno smrznuo na smrt u svom domu u blizini Sankt Peterburga nakon što je početkom mjeseca nestalo struje.
Novi obavještajni podaci britanskog Ministarstva obrane objavljeni u četvrtak na X-u, bivšem Twitteru, sugeriraju da su nestanci električne energije bili uzrokovani ratom u Ukrajini, za koji su potrošena sredstva koja bi inače išla na održavanje zastarjele komunalne infrastrukture.
Sav novac ode za vojsku
"Posljednjih mjeseci došlo je do kvarova na grijanju na 16 lokacija diljem Rusije", stoji u novom izvješću. "Ovi kvarovi na temperaturama ispod ništice predstavljaju proširenje postojećeg problema koji desetljećima muči ruske gradove i mjesta, ali je vjerojatno postao još akutniji zbog ruske ratne politike".
"Rusija je rutinski davala prioritet vojnoj potrošnji umjesto novim ulaganjima u opću javnu infrastrukturu", stoji dalje. "Osim toga, mobilizacija je vjerovatno dovela do manjka radne snage u svim industrijama, uključujući kvalificirane inženjere grijanja i vodoinstalatere".
Britansko ministarstvo je dalje priopćilo da je Putin zatražio od ruskog ministra za izvanredna stanja Aleksandra Kurenkova da riješi to pitanje, nazvavši ga "ključnom brigom za Putina uoči predstojećih ruskih predsjedničkih izbora".
I dok su nestanci struje potaknuli neke Ruse na prosvjede i izravno obraćanje Putinu za pomoć, tražila se i odgovornost lokalnih dužnosnika, kriza grijanja daleko je od jedinog problema s kojim se ruski predsjednik suočava kod kuće.
Domaće nezadovoljstvo također raste zbog snažne inflacije i zapadnih sankcija koje su podigle cijene niza namirnica, poput jaja (posebno ozbiljna kriza zbog koje se Putin i javno ispričao), mesa i povrća preko granice pristupačnosti mnogim Rusima. Članovi obitelji vojnika koji služe u Ukrajini pak prosvjeduju zbog tretmana njihovih najbližih na bojištu, gdje se za sada ne nazire kraj sukobu koji traje već gotovo dvije godine.
Ipak, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su domaći problemi tek neznatno utjecali na Putinov rejting uoči izbora.
Šteta je ogromna
No, energetska kriza posebno je velik i specifičan problem za vožda u Kremlju jer ove zime Kijev radi Moskvi sličnu stvar koju je ona radila Kijevu prošle zime, a to su napadi na energetsku infrastrukturu. Think tank Atlantic Council u svojem je osvrtu na ovu temu ističe da Ukrajina cilja vitalnu, ali i ranjivu rusku energetsku industriju.
Think-tank podsjeća da su ukrajinski dronovi izveli udar na veliku rafineriju nafte u južnoj Rusiji rano ujutro u četvrtak, izazvavši požar koji zapravo predstavlja novu liniju fronta u ratu koji je pokrenuo Putin prije gotovo dvije godine. Taj je udar bio samo posljednji u nizu nedavnih napada na rusku energetsku infrastrukturu u trenucima kada Ukrajina nastoji prenijeti rat u Rusiju gađajući ranjivu industriju nafte i plina u zemlji.
Od početka godine Ukrajina je izvela niz napada bespilotnim letjelicama na energetska postrojenja diljem Rusije. Među njima su i prvi uspješni napadi na mete u blizini Sankt Peterburga, gotovo hiljadu kilometara udaljene od ukrajinske granice. Zvaničnici ruske energetske kompanije Novatek potvrdili su prošle subote da su bili prisiljeni privremeno obustaviti neke operacije na golemom terminalu za izvoz goriva Ust-Luga u Finskom zalivu zbog požara koji su izazvale ukrajinske bespilotne letjelice, prenosi Jutarnji.
Ova kampanja napada dronovima ima za cilj suzbiti intenzitet ruske invazije na Ukrajinu, a istovremeno zadaje bolan ekonomski udarac Putinovom režimu, ocjenjuju u think tanku. Korištenjem bespilotnih letjelica dugog dometa za napade na energetske objekte diljem Rusije, Kijev nastoji poremetiti logističke mreže koje opskrbljuju Putinove okupacijske snage i smanjiti mobilnost ruske vojske u Ukrajini. Mnogi u Kijevu vjeruju da je potencijal za izazivanje gospodarskog kaosa čak i veći. Rusko gospodarstvo uvelike se oslanja na energetski sektor, što ga čini logičnom i privlačnom metom za ukrajinske vojne planere.
