Dvije sedmice prije izbora jasno je da pitanje „evropskog puta" Srbije ne igra gotovo nikakvu ulogu u kampanji.
S druge strane, tema Kosova je u vrhu prioriteta te je ni vlasti ne mogu izbjeći, iako bi htjele.
Te dvije stvari – da se malo govori o Evropskoj uniji, a puno o Kosovu – tijesno su povezane, navodi DW.
„Na neke stvari režim naprosto ne može utjecati", kaže historičar i politolog Stefan Radojković.
Ogroman prostor
Pitanje Kosova je dobilo ogroman prostor u kampanji, najviše zato što Sjedinjene Američke Države i EU ove godine vrše pritisak kroz niz sporazuma u Bruxellesu i Ohridu, otvoreno govoreći da od Beograda očekuju de facto priznanje nezavisnosti Kosova, smatra Radojković.
„Oni su insistirali na francusko-njemačkom planu koji je posljedično postao vrlo prisutan u srpskim medijima.
Također, odnos Albina Kurtija prema srpskoj zajednici je takav da čak i mainstream mediji u Srbiji tome moraju posvetiti prostor", navodi on.
Stara mudrost analitičara i istraživača javnog mnijenja, koja se ponavlja iz kampanje u kampanju, glasi da je prosječnom biraču Kosovo manje bitno od „životnih“ tema – sve dok ne postane bitnije.
„Prioritet su mu borba protiv nezaposlenosti, životni standard i ekonomska stabilnost“, rekao je Aleksandar Ivković iz Centra za savremenu politiku.
„Na drugom mjestu su borba protiv korupcije i kriminala, pa tek na trećem Kosovo i Metohija, osim ako ne izbije neka kriza na Kosovu. Tada raste zanimanje za tu temu“, dodao je Ivković za „Blic“.
Upravo je vlast aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića insistirala na tim „životnim" pitanjima i u ovoj kampanji.
Veliki skup
Na velikom predizbornom skupu u beogradskoj Areni u govorima su opet najčešće spominjane ceste, pruge, stadioni, radna mjesta i plaće.
Ali, niko od govornika, a posebno ne Vučić, nije propustio govoriti o „dobrani teritorijalnog integriteta“ i tome da nikada neće prihvatiti nezavisnost Kosova.
Prema Radojkoviću, vlast je pogodila „skoro savršena oluja“ koja bi mogla utjecati na ishod izbora.
Prvo, rat u Ukrajini je donio veliki pritisak, a potom inicirao i poskupljenja koja pogađaju građane. Također u vezi s ratom u Ukrajini traje evropski pritisak da se „riješi" pitanje Kosova
To su, kaže dalje Radojković, desne i nacionalne stranke namirisale kao adut da poentiraju pred izbore.
„Ako su desne ili konzervativne stranke prošle godine dobile neke glasove na pitanju rata u Ukrajini – u kojem nema nikakve uloge Srbije – onda pitanje Kosova, koje je daleko bliže, neizbježno ispliva i pored ovih životnih tema.
Također je neizbježno da je najveći dio glasača vrlo negativno nastrojen kad je neko kompromisno raspoložen za bilo kakve prijedloge Zapada", dodaje on.
Mnogi promatrači su i vraćanje bivšeg predsjednika Tomislava Nikolića u kampanju vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) protumačili kao način da se kolebljivim glasačima ponudi poznato patrijarhalno lice, "domaćin iz Batočine“.
Postoji nesigurnost
Jer, sudeći po anketama, Vučić nema najbolje karte kad je u pitanju tema Kosova.
Prema oktobarskom istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), samo 14 posto birača vjeruje da je „pozicija Srbije i Srba“ na Kosovu jača pod ovom vlašću u Beogradu. Čak 50 posto misli da je slabija.
„Mnogi kažu da je Vučićevo biračko tijelo na neki način potkupljeno, ali, kako god, ono jest ukotvljeno u desnom spektru.
I kod njih postoji doza nesigurnosti povodom Vučićeve kosovske politike – suviše je nepoznanica“, navodi Radojković.
On primjećuje da je čak i proevropska lista „Srbija protiv nasilja“ zauzela tvrđi stav o Kosovu.
Radojković se osvrće na nedavni izvještaj DW-a o posjetu predstavnika te proevropske liste Berlinu.
Tamo je Borko Stefanović (SSP) rekao da će ta koalicija sačuvati „ustavni pogled“ na Kosovo i da je ne obvezuju obećanja koja je Vučić eropskim predstavnicima dao iza zatvorenih vrata.
Kako su još prije proglašenja te liste rekli izvori DW-a, i oni su svjesni da se pretjeranim isticanjem Evropske unije kao cilja teško može poentirati u kampanji.
Jer, put ka EU-u traje predugo, a evropski političari prečesto daju podršku Aleksandru Vučiću za ovo ili ono. Posebno je stvar pikantna u trenutku kad vodeći političari iz EU otvoreno traže faktično priznanje Kosova.
Politolog Srđan Cvijić, dobar poznavalac Evropske unije i procesa pridruživanja, kaže da bi samo „politički kamikaza" u prvi plan kampanje gurao pitanje članstva u EU.
„Jer, svi mediji pod režimskom kontrolom vode anti-EU i antizapadne hajke.
Što bi nekoj opozicionoj stranci donijelo da i zbog toga budu razvlačeni po Vučićevim tabloidima?“, kaže Cvijić.
