Kako rastu očekivanja da će Izrael uskoro pokrenuti kopnenu ofanzivu s ciljem iskorijenjivanja Hamasovih militanata koji vladaju Pojasom Gaze, Joe Biden se ponovo suočava s teškim balansirajućim činom demonstriranja pune podrške najbližem američkom savezniku na Bliskom istoku.
Istovremeno, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država pokušava i pritisnuti Izraelce da djeluju dovoljno suzdržano kako bi spriječili da se rat proširi u širi požar, prenosi AP.
Zagrlio Netanyahua
Biden je doslovno i figurativno zagrlio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nakon napada Hamasa 7. oktobra.
On je više puta obećavao da će Izraelu čuvati leđa jer ima za cilj da uništi militantnu grupu koja kontroliše pojas Gaze i izvela je brutalne napade u kojima je ubijeno 1.400 Izraelaca i zarobljeno više od 200 drugih.
Međutim, on također sve više javno obraća pažnju na nevolje Palestinaca i potencijalne posljedice tvrdokornog izraelskog odgovora.
Zvaničnici Bijele kuće kažu da je Biden, tokom prošle sedmice u Tel Avivu, postavio Netanyahuu "teška" pitanja o njegovoj strategiji i putu naprijed.
Sam Biden rekao je novinarima na povratku iz Izraela da je imao "dug razgovor" s izraelskim zvaničnicima "o tome koje su alternative" mogućoj produženoj kopnenoj operaciji.
Zvaničnici američke odbrane također su se konsultovali s Izraelom po tom pitanju.
Jači nego ikad
"Potrudit ćemo se da drugi neprijateljski akteri u regionu znaju da je Izrael jači nego ikad i spriječit ćemo širenje ovog sukoba", rekao je Biden u četvrtak u obraćanju na nacionalnoj televiziji o pomaganju Izraelu i Ukrajini u njihovim ratovima.
“U isto vrijeme, Netanyahu i ja smo ponovo razgovarali o kritičnoj potrebi da Izrael djeluje po zakonima rata. To znači zaštititi civile u borbi najbolje što mogu.”
I državni sekretar Antony Blinken i izvršna direktorica Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda, Cindy McCain, ponudili su u nedjelju sumorna upozorenja da se situacija na terenu samo komplikuje.
Blinken je u emisiji "Meet the Press" na NBC-u upozorio da "postoji vjerovatnoća eskalacije" protiv američkih snaga stacioniranih u regiji od strane iranskih zastupnika.
Iran je najveći finansijski podržavalac Hamasa, Hezbolaha militanata u Libanu i šiitskih milicija u Iraku.
Katastrofalna situacija
McCain je u emisiji "Ove sedmice" na ABC-u rekla da je humanitarna situacija s kojom se njena organizacija suočava u Gazi "katastrofalna".
Takođe, Biden i papa Franjo razgovarali su telefonom u nedjelju oko 20 minuta, govoreći o potrebi da se "preciziraju putevi mira" u svjetskim sukobima, saopćila je vatikanska press služba.
Pritisak na Bidena za uravnotežen pristup dolazi od arapskih lidera u Egiptu, Iraku, Jordanu i šire koji su vidjeli kako u njihovim prijestonicama izbijaju veliki protesti zbog krize u Gazi.
To dolazi i od evropskih zvaničnika, koji su izrazili užas zbog najbrutalnijeg napada na izraelsko tlo u posljednjih nekoliko decenija, ali i naglasili da se Izraelci moraju pridržavati međunarodnog i humanitarnog prava.
Biden se također suočava s pritiskom ljudi iz mlađeg i liberalnijeg krila njegove Demokratske stranke, koji su podijeljeniji oko izraelsko-palestinskog pitanja od centrističkih i starijih lidera stranke.
Manje od sedmice nakon rata, desetine zakonodavaca su pisali Bidenu i Blinkenu pozivajući ih da osiguraju zaštitu izraelskih i palestinskih civila pozivajući da izraelske vojne operacije slijede pravila međunarodnog humanitarnog prava, siguran povratak talaca i diplomatske napore kako bi se osigurao dugotrajan mir.
Predstavili rezoluciju
Nakon toga slijedilo je više od deset poslanika koji su predstavili rezoluciju kojom se poziva Bidenova administracija da zatraži hitnu deeskalaciju i prekid vatre.
Tri člana demokratskog kluba - zastupnici Delia Ramirez iz Ilinoisa, Summer Lee iz Pensilvanije i Rashida Tlaib iz Michigana - pisali su Blinkenu prošle sedmice o "nedostatku značajnih informacija" o statusu američkih civila, posebno onih u Gazi i Zapadnoj obali.
Administracija je saopćila da bi u Gazi moglo biti oko 500 do 600 američkih državljana.
Zastupnica Ilhan Omar, D-Minn., sugerirala je da je administracija pokazala dvostruke standarde kada je u pitanju vrednovanje života nedužnih Izraelaca i stanovnika Gaze.
Izraelska kampanja odmazde u bombardovanju ubila je više od 4.300 Palestinaca, prema Hamasovom ministarstvu zdravlja. Mnoge od žrtava su žene i djeca.
„Kako gledate na jedan zločin i kažete: 'Ovo nije u redu', a gledate kako se tijela gomilaju dok se naselja sravnjuju sa zemljom, upitala je Omar na konferenciji za novinare.
Briga o ljudima
“Izrael je bacio više bombi u posljednjih 10 dana nego što smo mi bacili za cijelu godinu u Afganistanu. Gdje je vaša ljudskost? Gdje je vaš bijes? Gdje je vaša briga o ljudima?”
Unutar administracije vodila se debata o tome da li Biden vodi politiku previše usko usklađenu s izraelskom.
Prošle sedmice je najmanje jedan zvaničnik ministarstva podnio ostavku, rekavši da više ne može podržavati, kako je rekao, "jednostranu" politiku koja favorizira Izrael na račun Palestinaca.
„Ne mogu raditi u podršci nizu velikih političkih odluka, uključujući slanje više oružja na jednu stranu sukoba, za koje vjerujem da su kratkovide, destruktivne, nepravedne i kontradiktorne sa samim vrijednostima koje javno zastupamo“, napisao je Josh Paul, 11-godišnji veteran Biroa za političko-vojna pitanja State Departmenta, u izjavi objavljenoj na njegovom LinkedIn nalogu u srijedu.
Sličnu zabrinutost izrazili su i drugi zvaničnici State Departmenta,.
Neki od njih su govorili na nizu internih razgovora za zaposlene koji su održani u petak, tvrde ljudi upućeni u događaje koji su govorili pod uvjetom anonimnosti.
Mnogi od tih komentara bili su ljuti i emotivni, rekli su ti ljudi.
Blinken je u četvrtak poslao dopis u cijelom odjelu pozivajući zaposlenike da se sjete širih ciljeva administracije za jednaku pravdu i mir i za Izrael i za Palestince.
