Poljaci će iduće nedjelje glasati na izborima koje je opoziconi čelnik Donald Tusk opisao kao "najvažnije izbore od 1989. i pada komunizma".
Populistička, desničarska koalicija Ujedinjena desnica, predvođena strankom Pravo i pravda (PiS), traži treći mandat, nezapamćeno u Poljskoj od 1989. godine.
Međutim, nakon žestoke predizborne kampanje, jaz između desnice i centra se smanjio uoči glasanja za Sejm (donji dom parlamenta) i Senat 15. oktobra.
Poljska čvrsto podržava Ukrajinu od početka ruske invazije, ali odnosi su se pokvarili tokom kampanje zbog poljske zabrane uvoza ukrajinskog žita.
Varšava je također slijedila konfrontirajući pristup prema Evropskoj uniji i optuživana je za potkopavanje demokratskih standarda, prenosi BBC.
"Ne bojimo se diktata iz Berlina i Bruxellesa", kaže premijer Mateusz Morawiecki.
Ko se bori na izborima?
Vladajuća stranka, koja je na vlasti od 2015. i koju vodi Jaroslaw Kaczynski, vodi u anketama. Međutim, mogla bi imati problema s formiranjem koalicije kako bi osvojila direktnu većinu.
Stranka Donalda Tuska predvodi centrističku Građansku koaliciju (KO), ali on se nije uspio ujediniti s dvije druge umjerene stranke, Trećim putem i Ljevicom.
"Stiže velika promjena. Ovo je znak ponovnog rođenja Poljske", rekao je Tusk okupljenim pristalicama koje su se okupljale u stotinama hiljada uoči izbora.
Bivši premijer Poljske od 2007. do 2014., kasnije je postao predsjednik Evropskog vijeća.
Aktuelni premijer Morawiecki optužio ga je da slijedi naredbe iz Bruxellesa i Berlina, posebno o preuzimanju migranata.
Krajnje desna Konfederacijska stranka mogla bi odigrati ključnu ulogu u dobivanju dovoljno mjesta za Pravo i pravdu da ostane na vlasti.
Koja su velika izborna pitanja?
Migracije su postale jedno od najspornijih pitanja uoči glasanja.
Pravo i pravda pojačali su antimigrantsku retoriku, upozoravajući da EU i opozicija žele "natjerati muslimanske migrante u većinski rimokatoličku zemlju".
Vlada je odbila prihvatiti tražitelje azila koji uđu u EU u drugim zemljama.
U predizbornoj reklami, Kaczynski govori biračima:
"Želite li da prestanemo biti gospodari vlastite zemlje? Čitajte mi s usana: Poljaci to ne žele, a ni Pravo i pravda ne žele ništa od ovoga."
No, opozicija je optužila vladajuću stranku za licemjerje, jer je predsjedala najvećim imigracijskim valom u posljednje vrijeme.
Također tvrdi da su se schengenske vize za EU dijelile u poljskim konzulatima na Bliskom istoku i u Africi u zamjenu za mito.
EU kaže da još čeka razjašnjenje Varšave o tome šta se dogodilo.
Rat u Ukrajini
Rat u Ukrajini također je igrao ključnu ulogu u kampanji.
Poljska je Ukrajinu snabdjela sa više od tri milijarde dolara vrijednim oružjem.
Međutim, usred napetosti oko ukrajinskog izvoza žitarica, premijer Morawiecki rekao je prošlog mjeseca da više neće isporučivati oružje i da se usredotočio na obnovu vlastitih iscrpljenih zaliha.
Više od milion ukrajinskih izbjeglica živi u Poljskoj, koja ih je u prvim mjesecima ruske invazije raširenih ruku dočekala.
Ali, kako je kampanja postajala sve žešća, vlada je ukazala na to da Ukrajina pokazuje nedostatak zahvalnosti.
Predsjednik Andrzej Duda uporedio je susjeda s osobom koja tone i vuče spasitelja na dno.
Krajnje desna Konfederacija jedina je stranka koja se protivi ukrajinskoj imigraciji. Kritizirala je vladinu odluku o dodjeli beneficija izbjeglicama.
PiS je u srcu društveno konzervativna stranka i, uoči izbora, naglašavala je svoje katoličke porodične vrijednosti, usvojivši zakon o povećanju alimentacije za djecu od 60% na 800 zlota (173 eura) mjesečno.
Više je nego udvostručila minimalnu plaću između 2015. i januara sljedeće godine. Uvela je i besplatne lijekove na recept za mlade i stariju populaciju.
Više od deset miliona penzionera također je u redu za bonuse - značajan dio poljskog biračkog tijela.
No stranka se suočila s bijesom zbog pooštravanja zakona o pobačaju 2020., koji su zatvorili "gotovo sve puteve za legalni pobačaj", prema Agnieszki Kubal sa Univerzitetdkog koledža u Londonu.
Također je vlada optužena za politiziranje pravosuđa "osvajanjem" tijela koje imenuje suce u Poljskoj, popunjavanjem Ustavnog i Vrhovnog suda podobnim sucima te donošenjem pravila za kažnjavanje sudaca koji su kritizirali vladine reforme.
Evropska komisija rekla je da poljski kodeks za kažnjavanje sudaca krši zakone EU.
Sud pravde EU kaznio je vladu s rekordnih milion eura dnevno, sve dok Sud u junu nije presudio da je Poljska zaista prekršila pravila Unije.
PiS inzistira na tome da su reforme imale za cilj ubrzati dugotrajne sudske postupke i istjerati korupciju u pravosuđu. Međutim, EU je zadržao 36 milijardi eura sredstava za oporavak od pandemije Covida-19 dok se promjene ne ponište.
Tusk je obećao da će odmah deblokirati fondove EU, ako dođe na vlast.
Istaknuo je da je Poljska jedina zemlja koja tek treba imati koristi od novca za oporavak. Također je upozorio da bi PiS mogao povući Poljsku iz EU, što vladajuća stranka negira.
I rezultati izbora mogli bi imati veliki utjecaj na odnose s EU.
"Tusk kaže da bi poništio sudske promjene prvog dana, ako pobijedi. Ali, pod strankom Pravo i pravda, s njihovom taktikom i politikom, mogli bismo doći do tačke s koje nema povratka s EU", kaže Kubal.
Nisu samo izbori
Osim glasanja o sljedećoj vladi, Poljaci su također dobili četiri pitanja za glasanje na referendumu, u očitom pokušaju poticanja većeg broja birača da izađu na izbore.
Sva četiri pitanja su sastavljena tako da se očekuju odgovor "ne":
- državne kompanije treba privatizirati
- treba povećati dob za odlazak u penziju
- treba razmontirati ogradu s Bjelorusijom
- Poljska bi trebala prihvatiti više migranata iz ostatka EU
PiS se protivi svim tim mjerama, dok opozicije ne planira provoditi nijednu od ovih mjera.
Opozicione stranke kažu da su pitanja formulirana na pristran način i da birači trebaju bojkotirati referendum.
