U Briselu su ministri unutrašnjih poslova EU razgovarali o planiranoj reformi evropskih propisa o azilu. Radilo se o takozvanoj kriznoj regulaciji kojom je predviđen produžetak vremena koje se izbjeglice smiju držati u uvjetima sličnim zatvoru ako dođe do posebno snažnog porasta migracija. Pored toga, mogao bi se proširiti krug ljudi koji ispunjavaju uvjete za planirane stroge granične procedure.
U Njemačkoj vladajuća stranka Zeleni načelno odbija te strože propise. Ali kancelar Olaf Scholz (SPD) se umiješao u raspravu i zatražio od ministrice unutrašnjih poslova iz svoje stranke davanje saglasnosti u Briselu, javlja Deutsche Welle.
Prema ispitivanju javnog mnijenja DeutschlandTrend, dvije trećine građana podržava traženje rješenja na nivou EU kada se radi o izbjeglicama. Oko trećine ispitanika bi više voljela nacionalna rješenja. No istovremeno većina sumnja da će biti evropskog rješenja. Njih 70 posto (+11) vjeruje da se to ne može realizirati na evropskom nivou u bliskoj budućnosti, dok 23 odsto (-13) vjeruje da je to moguće.
Prihvatiti manje izbjeglica
Do augusta ove godine više od 220.000 ljudi je zatražilo azil u Njemačkoj. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, to je povećanje od oko 77 posto. Sve više gradova i općina – koji moraju zbrinuti te ljude - poručuju da više nemaju kapaciteta. Situacijom su nezadovoljni i građani.
73 posto anketiranih smatra da smještaj i raspodjela izbjeglica u Njemačkoj funkcioniraju loše ili vrlo loše, dok samo 19 posto njih smatra da to funkcionira dobro ili vrlo dobro. 78 posto ispitanika kaže da je integracija izbjeglica u društvo ili na tržištu rada loša ili vrlo loša. A 80 posto ih ocjenjuje da je provedba deportacije odbijenih tražitelja azila loša.
Sve veći broj zahtjeva za dodjelu azila ponovo je pokrenuo spor o njemačkoj migracijskoj politici. Osim toga, 8. otobra se u Bavarskoj i Hessenu održavaju pokrajinski parlamentarni izbori, što političke rasprave također čini nervoznijima.
Prema DeutschlandTrendu, dvije trećine građana se zalaže za ograničavanje broja izbjeglica. 27 posto želi primiti onoliko izbjeglica koliko ih trenutno ima, a samo pet posto ispitanih se zalaže da Njemačka primi još više izbjeglica.
S obzirom na vidljive deficite u migracijskoj politici raste skepsa prema imigraciji u cjelini. 64 posto - znatno više nego u proljeće - povezuje migracije s trenutnim problemima u Njemačkoj - dok samo 27 posto vidi doseljavanje vidi kao prednost za svoju zemlju.
Šta se može učiniti za smanjenje imigracija?
Istraživači javnog mnijenja su u ovoj anketi predložili mjere za smanjenje broja izbjeglica. Otprilike osam od deset Nijemaca vjeruje da su pojačane granične kontrole i sporazumi o izbjeglicama s afričkim zemljama ispravne mjere.
Otkako je šef bavarske stranke CSU Markus Soder zatražio određivanje tzv. „granice integracije" kod tražitelja azila, ponovo je pokrenuta debata o gornjoj granici za prijem izbjeglica.
Kritičari naglašavaju da se po međunarodnom pravu - takva gornja granica ne može ispoštovati. Ali 71 posto Nijemaca smatra da je takva gornja granica ispravna.
Tako misle pristaše svih stranaka s izuzetkom Zelenih. I - 69 posto ispitanih smatra da je ispravno svrstavanje Alžira, Maroka i Tunisa u sigurne zemlje porijekla.
Opet loše ocjene za vladu
Nezadovoljstvo saveznom vladom i dalje je veliko. Kao i u posljednjem DeutschlandTrendu, 79 posto ispitanih nije zadovoljno radom kancelara Olafa Scholza i njegovih ministara. Ako se pogleda kako su na to pitanje odgovorile pristaše tri vladajuće stranke, uočljivo je da su samo glasači Zelenih, njih 57 posto, uglavnom zadovoljni. Pristaše SPD-a su podijeljene, dok je čak 77 posto birača FDP-a nezadovoljno vladom.
Sadašnji Bundestag je izabran prije dvije godine, 26. septembra 2021. Tada je SPD osvojio najviše glasova, 25,7 posto. Stranke Unije CDU i CSU su zajedno osvojile 24,1 posto, Zeleni 4,8 posto, a FDP 11,5 posto. AfD je imao 10,3 posto glasova, duplo manje nego što pokazuju trenutačna ispitivanja javnog mnijenja, dok je Ljevica tada dobila 4,9 posto glasova.
Kada bi se novi Bundestag birao iduće nedjelje - SPD, Zeleni i FDP zajedno bi dobili samo 36 posto glasova i ne bi imali većinu. Taj trend se konstantno bilježi već cijelu ovu godinu.
CDU/CSU je na prvom mjestu s 28 posto, a slijede AfD (22 posto) i SPD (16 posto). Zeleni bi imali 14 posto, a FDP 6 posto glasova. Ljevica više ne bi ušla u Bundestag, jer bi sa četiri posto ostala ispod izbornog praga. Slobodni birači koji su u pokrajinskoj vladi u Bavarskoj imali bi tri posto u cijeloj zemlji.
Pogled na demokratiju u Njemačkoj
Ponovno ujedinjenje Njemačke dogodilo se prije 33 godine. Ispitivači javnog mnijenja su ovu godišnjicu iskoristili kao priliku da pitaju o zadovoljstvu demokratijom u zemlji. 87 posto Nijemaca sa zapada zemlje (- 4 o odnosu na oktobar 2022.) i 77 posto Nijemaca s istoka (+2) cijeni demokratiju kao dobar oblik vladavine. Međutim, smatraju da je njemačka demokratija u praksi manje uvjerljiva.
Na području bivše Zapadne Njemačke skoro polovica ispitanika je zadovoljna funkcioniranjem demokratije, dok su u bivšoj Istočnoj Njemačkoj to samo tri od deset ispitanika. To znači da u oba dijela Njemačke - pada zadovoljstvo funkcioniranjem demokratije.
Istraživači javnog mnijenja Infratest Dimap su između 25. i 27. septembra za javnu televiziju ARD ispitali ukupno 1.302 Nijemca s pravom glasa, navodi Deutsche Welle.
