Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj će sjednici (12 sati) raspravljati o Prijedlogu zakona o vanjskim poslovima BiH.
Prethodno je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma utvrdila je da je Prijedlog zakona, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, usklađen s Ustavom i pravnim sistemom BiH.
Definira ulogu institucija
Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić je, obrazlažući predloženi zakon, kazao da on regulira materiju i odnose institucija BiH u vođenju i provođenju vanjske politike.
Dodao je da na jedan koncizniji način definira šta je čija uloga od strane institucija BiH u provođenju vanjske politike BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Marinko Čavara (HDZ BiH) je kazao da postoji ustavni temelj za donošenje zakona.
"Međutim, mislim da bi ovaj nacrt zakona trebalo doraditi u smislu da bude prepoznato ono što čini pravni sistem.
Neprihvatljivo je da se u čitavom zakonu o vanjskim poslovima ni jednom riječju ne spomene zamjenik ministra. On je prepoznat kroz Zakon o upravi, Zakon o Vijeću ministara BiH, mislim da treba biti prepoznat i u zakonu o vanjskim poslovima", naveo je Čavara.
S druge strane, dodao je da nije prepoznata uloga Parlamentarne skupštine BiH.
Kaže da, ako je u nadležnosti institucija BiH vanjska politika, onda bi trebala biti prepoznata uloga i Parlamentarne skupštine BiH.
Isto tako, dodao je kako misli da nije adekvatno ni Vijeće ministara prepoznato.
Mnogo zamjerki
"Nadam se da će u konačnoj verziji zakona biti prepoznate i ove odredbe koje bi trebale osigurati provedbu svih odredbi Ustava i nadležnosti institucija BiH", kazao je Čavara.
Član komisije Nebojša Radmanović (SNSD) je kazao da je samo dio zamjerki koje je iznio Čavara, te da ih ima još mnogo.
"U ovoj zemlji Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku. Nisam nigdje primjetio da je i iz Ministarstva vanjskih poslova i Vijeća ministara bilo ko upitao Predsjedništvo šta misli o ovome", naveo je Radmanović.
Brkić je kazao da je tačno sve što su Čavara i Radmanović kazali, do određene mjere, prenosi FENA.
Podsjetimo, ranije je Vijeće ministara BiH jednoglasno utvrdilo Prijedlog zakona o vanjskim poslovima Bosne i Hercegovine, uz određene korekcije na sjednici koje su ugrađene u zakonski prijedlog prije upućivanja Parlamentarnoj skupštini BiH u redovnu proceduru usvajanja.
Prijedlogom zakona vrši se objedinjavanje postojeće regulative u jedan zakon kojim se sistemski definira ova oblast.
Donošenjem ovog zakona, o kojem nije bilo saglasnosti u ranijim sazivima Vijeća ministara BiH, omogućava se uspostavljanje jasne distinkcije između vanjske politike i vanjskih poslova, koji se vrše putem diplomatije.
Strateški cilj
Jedan od ključnih razloga za njegovo donošenje je napredovanje Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija do punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU), kao strateškog cilja u idućem periodu.
BiH je jedina zemlja u Evropi koja nema zakon o vanjskim poslovima. Ta činjenica uveliko utječe na nesređene odnose i stanje, prvenstveno u bh. diplomatiji, koju često potresaju skandali.
Nepostojanje temeljnog akta koji određuje vanjsku politiku BiH ostavlja prostor i članovima Predsjedništva BiH da vanjsku politiku u dijelu koji je reguliran drugim pravnim aktima vode po svom nahođenju.
I za to nikome ne polažu račune.
Još 2006. godine zakon o vanjskoj politici, kao tadašnji šef diplomatije, u daljnju proceduru, odnosno prvo Predsjedništvu BiH, uputio je Mladen Ivanić.
Međutim, taj dokument je i ostao u ladicama Predsjedništva, pa ga je Ivanić u to vrijeme osam godina poslije, kada je izabran za člana kolektivnog šefa države, tu i zatekao.
Proteklih godina, bilo je najava da će Zakon o vanjskim poslovima biti donesen. Međutim, ovo je prvi put da se našao u parlamentarnoj proceduri.
Premda je zbog najava Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, da ovaj zakon neće proći, upitno njegovo usvajanje, ipak postoji doza optimizma da će koalicioni partneri naći kompromis i usvojiti ovaj važan zakon.
