Šefica nabave u njemačkom Ministarstvu odbrane rekla je da će smanjiti birokratske prepreke kako bi ta zemlja što je moguće brže obnovila zalihe svojih oružanih snaga, što se dosad zanemarivalo. Direktan je to odgovor na rat u Ukrajini.
Annette Lehnigk-Emden, koja je u aprilu imenovana voditeljicom agencije s budžetom od 100 milijardi eura za nadopunjavanje vojne opreme, rekla je da joj je cilj omogućiti ‘promjenu kulture‘ kako bi se ubrzao proces kupnje oružja i streljiva.
Annette Lehnigk-Emden, čija agencija ima centralnu ulogu u provođenju obećanja kancelara Olafa Scholza o ‘velikoj promjeni‘ u njemačkom pristupu sigurnosti i odbrani nakon ruske invazije na Ukrajinu, rekla je da se njena agencija protivi pretjeranoj regulativi i složenim zahtjevima iz vojske. Promjena će se, rekla je za Financial Times, odnositi na ‘poticanje ljudi da se ohrabre u donošenju odluka i brže guranje projekata‘ na svim razinama ove organizacije u kojoj je zaposleno 11.000 ljudi.
‘Projekti koji su bili planirani za 2028. odjednom mogu biti isporučeni 2025. ili 2026.‘, kazala je.
Ozbiljan zadatak
Lehnigk-Emden, advokatica koji radi za vojsku već 30 godina, dobila je od ministra odbrane Borisa Pistoriusa zadatak vođenja ureda za nabavu oružanih snaga sa sjedištem u Koblenzu, što je dio šireg preokreta u njemačkim oružanim snagama, prenosi Jutarnji.
Dva dana nakon što je Vladimir Putin pokrenuo napad na Ukrajinu u februaru 2022., Alfons Mais, šef njemačkih oružanih snaga, rekao je da je ‘vojska više-manje gola‘. Njemačka vojska već duže vrijeme muku muči s nekim osnovnim stvarima - od lične opreme za trupe do nedostatka funkcionalnog teškog naoružanja i streljiva. Također, stručnjaci ponekad postupak nabave opreme za vojsku opisuju kao farsu. Odjel za helikoptere morao je čekati čak devet godina na odobrenje novih letačkih kaciga s balističkom zaštitom, što su komercijalno dostupni proizvodi koje su prvi put zatražili još 2013.
U drugom slučaju, Bundeswehr je još od 2011. čekao komplet za testiranje nervnog otrova. Lehnigk-Emden je rekla da je njena agencija u prošlosti patila od ‘puno vremena i malo novca‘, dodajući da je raniji pristup zanemarivao gotova rješenja koja bi bila jednostavnija i brža za isporuku.
Pod Pistoriusom, koji je postao ministar odbrane u januaru nakon ostavke njegove prethodnice Christine Lambrecht sklone gafovima i niskog entuzijazma, ‘ljudi su počeli razmišljati na novi način, drugačije planiraju projekte‘, rekla je Lehnigk-Emden.
Kritike
Čak i nakon Scholzova obećanja o prekretnici (Zeitenwende) u njemačkoj odbrambenoj politici, kancelar se suočio s kritikama zbog nedovoljne brzine promjena i nedostatka resursa. Govoreći u Bundestagu ove sedmice, Friedrich Merz, čelnik opozicionih demokršćana, rekao je da kancelar nije ispunio svoje obećanje i upozorio da će se proračun za odbranu suočiti sa značajnim nedostatcima u godinama koje dolaze.
Eva Högl, parlamentarna povjerenica za oružane snage, požalila se u martu da, čak i ako su neke narudžbe bile izdane, iz posebnog fonda za opremanje vojske od 100 milijardi eura, 2022. godine nije povučen ‘niti cent‘.
Lehnigk-Emden je napravila razliku između potpisivanje ugovora i povlačenja novca. No rekla je da će njena agencija do kraja ove godine izvući oko 60 milijardi iz fonda ‘teškog‘ 100 milijardi eura. Među velikim poslovima su i ugovori o kupnji američkih borbenih aviona F-35 i teških transportnih helikoptera Chinook te izraelski obrambeni sistem s raketama Arrow 3.
Naglasila je da se, uprkos težnji za bržim donošenjem odluka, njena agencija još uvijek suočava s drugim ograničenjima. Između ostalog, još uvijek se mora tražiti odobrenje parlamenta za bilo kakvu potrošnju na obranu iznad 25 miliona eura - što je poslijeratni zakon koji je trebao spriječiti vojsku da dobije moć koju je imala pod nacističkom vladavinom.
Dodajmo ovome i da je Lehnigk-Emden rekla da su ona i njene kolege bili ‘zaprepašteni‘ prošlomjesečnim hapšenjem vojnog časnika koji je radio za njenu agenciju pod optužbom da je špijunirao za Rusiju. Dodala je da nema više detalja o tome za što je tačno optužen ili do kakvih je informacija mogao doći.
