Jedan od glavnih problema s kojima se Bosna i Hercegovina susreće na putu ka Evropskoj uniji i zaustavljanju odlaska mladih je borba protiv korupcije. Korupcija ima negativni politički, ekonomski i društveni utjecaj u smislu da narušava demokratiju, vladavinu zakona, trošenje javnih resursa, odvraća od stranih ulaganja, smanjuje povjerenje građana u politički sistem i njegovo vodstvo.
Koliko je korupcija uzela maha u BiH, možda najbolje ilustruju podaci iz Državne agencije za borbu protiv korupcije:
"Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency internationala za prošlu godinu, Bosna i Hercegovina je rangirana najgore u regionu zapadnog Balkana i na trećoj je najlošijoj poziciji u Evropi. Ovi podaci jasno ukazuju na to da je ekonomija u BiH talac korupcije. Ali ne samo ekonomija! Svaki građanin, pojedinac u ovoj zemlji, talac je korupcije", kazali su iz Agencije za Raport.
Kada je u pitanju isključivo ekonomski razvoj, korupcija i nepotizam uzrokuju nepredvidive troškove za investitore te ih obeshrabruje za buduća ulaganja, uzrokujući rast sive ekonomije i smanjenje prihoda države temeljem neplaćenih poreza, carina i drugih dadžbina, povećava troškove administracije, roba i usluga, te smanjuje produktivnost.
Uspješno sprečavanje i borba protiv korupcije bitni su za zaštitu vrijednosti EU i učinkovitost politika EU te za očuvanje vladavine prava i povjerenja u one na vlasti i u javne institucije.
Izvještaj Evropske unije za BiH često pominje korupciju
Da BiH na ovom polju izuzetno loše stoji pokazuju brojni segmenti, a između ostalog i godišnji Izvještaj Evropske unije o našoj zemlji za 2022. godinu u kojem se kaže:
"Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi / dostigla je određeni nivo pripremljenosti u borbi
protiv korupcije. Nije postignut napredak u ispunjavanju ključnog prioriteta br. 7. iz Mišljena, te preporuka iz 2021. godine i nalaza iz Izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava.
Politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli da se iznesu s problemom široko rasprostranjene korupcije i aktivno su blokirali napredak, što je dovelo do dugotrajnog zastoja i sve većih znakova političke zarobljenosti", navodi se.
"Uočeno je selektivno i netransparentno postupanje pravosuđa u predmetima korupcije za koje vlada veliki interes javnosti, uz pritiske i zastrašivanja, što predstavlja veliki izvor zabrinutosti. Ništa nije preduzeto na usvajanju novih strateških dokumenata na državnom nivou i u Federaciji BiH.
Zakonodavstvo je neusklađeno na nivou cijele države, a saradnja i koordinacija tijela za borbu protiv korupcije je loša. Iako je u izvještajnom periodu bilo podignutih optužnica za korupciju na visokom nivou, zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja rezultati na sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući onu na visokom nivou) i dalje su zanemarivi. Broj pravosnažnih presuda u predmetima visokog nivoa i dalje je veoma nizak", dodaje se u Izvještaju i kaže da politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno djelovati na rješavanju ove situacije.
Iz Evropske unije su iznijeli stav da su potrebne ciljane procjene rizika i posebne mjere za borbu protiv korupcije, posebno u najosjetljivijim sektorima.
Tako su za 2023. godinu našoj zemlji izdate sljedeće preporuke:
- u parlamentarnu proceduru uputiti i usvojiti zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou, te dalje uskladi zakonodavstvo na nivou entiteta i Brčko distrikta sa međunarodnim standardima i najboljim evropskim praksama;
- zaokružiti pravni okvir i osnažiti zaštitu lica koja prijavljuju korupciju;
- izmijeniti krivično zakonodavstvo kako bi se otklonio problem neusklađenosti i sukoba nadležnosti, predugog trajanja postupaka i slabe institucionalne saradnje u predmetima korupcije;
- pokazati napredak u postizanju rezultata na sprečavanju i suzbijanju korupcije na visokom
nivou i unaprijediti saradnju policije i tužilaštava;
- usvoji novu strategiju za borbu protiv korupcije i akcioni plan na državnom nivou.
Sattler kaže da ima napretka, ali da je pred BiH još dosta posla
Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler jedan je od onih koji često govore o ovoj temi. Nedavno je kazao da je ona važna ne samo za građane, već i u kontekstu evropskih integracija.
U proteklim godinama, kako je dodao, svi smo svjedočili ograničenom napretku u oblasti pravosuđa. Podsjetio je da su nedavno utvrđene izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, u dijelu koji se tiče unapređenja integriteta, te da postoje određeni pomaci kod usvajanja zakona o sukobu interesa.
Prijedlozi Zakona o VSTV-u te Zakona o slobodi pristupa informacijama u utorak, 22. augusta su usvojeni u Predstavničkom domu Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Svi ovi zakoni će tretirati poluge, načine i sredstva za borbu protiv korupcije. Zakoni o sprečavanju sukoba interesa, visokom sudskom i tužilačkom vijeću i slobodi pristupa informacijama bi trebali biti usvojeni u oba doma, takav je politički dogovor", kazao je Nihad Omerović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Da se vratimo Sattleru. On je pred javnu debatu 'Pravo na pravdu' pojasnio da su u posljednje vrijeme uočeni pomaci koji se tiču slučajeva u vezi organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, a uglavnom su to rezultati i dokazi koji su prikupljeni zahvaljujući Sky aplikaciji.
Ipak, tokom konferencije o stanju pravosuđa u BiH, Sattler je rekao da je naša zemlja zabilježila tek skromna poboljšanja na planu vladavine prava "što je nedostatno za ambicije da postane članicom Europske unije".
Ne postoji jedan, već niz zakona koje je potrebno usvojiti
Okviri za borbu protiv korupcije u zemlji kao što je BiH, s više nivoa vlasti, su prilično kompleksni i obuhvataju niz zakona na svim nivoima vlasti koji regulišu ovu oblast, te su za izradu strategija najznačajniji sadržaji zakona koji regulišu: krivičnopravne propise, javne nabavke, sukob interesa, finansiranje političkih stranaka, slobodan pristup informacijama, izborne procese, sprječavanje pranja novca, zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju, zakone o javnoj upravi i državnoj službi i slično.
"Ne postoji jedan zakon koji bi kao čarobni štapić riješio svu problematiku", kaže nam Omerović.
Jedan od zakona koji su vrlo važni na bh. putu ka EU je onaj o sukobu interesa. O tome je za Raport govorio državni ministar pravde Davor Bunoza. On je učestvovao u izradi nacrta zakona.
Prilikom izrade ovog zakona, kako kaže, uzete su u obzir preporuke Evropske komisije kao i izvještaj za Bosnu i Hercegovinu, preporuke Grupa zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) i smjernice za rješavanje sukoba interesa u javnoj upravo.
Pojasnio nam je koje su karakteristike novog Zakona.
"Jedna od osnovnih karakteristika Nacrta zakona predstavlja uklanjanje sumnje u političku neutralnost Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Umjesto parlamentaraca i rukovoditelja u instituciji BiH (njih 9), Komisija je sastavljena od 7 članova koji se imenuju na temelju kompetencija, ugleda i stručnosti. Za člana Komisije ne može biti imenovana osoba koja je nositelj javne funkcije, i koja je bila član političke stranke u posljednjih 5 godina. Mandat članova Komisije traje pet godina i ne prati četverogodišnje mandate nositelja javnih funkcija.
Preventivna uloga Komisije na sprečavaju sukoba interesa uređena je čl. 8. i 9. Nacrta Zakona kojima je uređena dužnost nositelja javne funkcije na podnošenje ostavke, na svaku nespojivu i nedozvoljenu funkciju, u roku od 15 dana od dana preuzimanja javne funkcije. Komisija u ovoj situaciji prvo upozorava nositelja javne funkcije, odnosno nalaže prestanak obnašanja svake nespojive i nedozvoljene funkcije, a tek u slučaju da nositelj javne funkcije ne postupi po nalogu Komisije, pokreće postupak za utvrđivanje kršenja odredbi Zakona. Također, nositelj javne funkcije, sukladno odredbama čl.9. Zakona, je dužan da odmah po saznanju o mogućem sukobu interesa pismeno obavijesti Komisiju, koje je dužno da u roku od osam dana dostavi mišljenje o postojanju odnosno ne postojanju sukoba interesa", kazao nam je Bunoza.
Osvrnuo se i na sankcije koje Komisija može izreći novim, a nije mogla starim Zakonom.
"Nacrtom Zakon je propisana opomena, te novčana kazna koju Komisija može izreći za kršenje odredaba Zakona, u iznosu od 1.000 do 20.000 KM. Navedene sankcije nisu predviđene važećim Zakonom. Važećim zakonom je uređena obustava isplate dijela neto plaće do 50% u trajanju do 12 mjeseci.
Inicijativa za razrješenje s dužnosti nositelja javne funkcije, sukladno odredbama nacrta Zakona moguća je, ako nositelj javne funkcije i nakon izricanja novčane kazne krši odredbe Zakona, glede nespojivosti i obnašanja druge funkcije ili drugog posla, nespojivosti glede privatnog poduzeća, korištenja javne funkcije u promicanju političkog subjekta, i zabranjenih aktivnosti nositelja javne funkcije.
Iz istih razloga, pored izrečene novčane kazne, a u ovisnosti od težine i posljedica povrede Zakona, Komisija može izabranog zvaničnika pozvati da podnese ostavku na javnu funkciju.
Obvezna primjena odredaba Zakona o upravnom postupku, kao i prethodna saglasnost Vijeća ministara BiH na sve podzakonske akte Komisije su također novine u odnosi na važeći Zakon, koje će doprinijeti da primjena Zakona bude doslijedna i učinkovita", dodao je.
'Izuzetno važno!', tako su nam iz Državne agencije za borbu protiv korupcije odgovorili kada smo ih upitali koliko je važno donijeti ove zakone.
"Prije svega za građane BiH, a potom i za progres cjelokupnog društva", dodali su i nastavili:
"Smanjenjem korupcije, građani BiH imali bi bolji pristup uslugama, veću ekonomsku stabilnost i bolji kvalitet života. U konačnici, usvajanje evropskih antikorupcijskih politika sa zakonodavstvom BiH ima potencijal značajno poboljšati kvalitetu života građana, ekonomsku situaciju i vladavinu prava.
Ovo bi također približilo BiH cilju članstva u Evropskoj uniji, što bi dugoročno imalo pozitivan utjecaj na društvo i građane. To bi BiH dovelo do većeg stepena vladavine prava što bi omogućilo svim građanima jednaku zaštitu od korupcije, bez obzira na njihov društveni status ili političke veze."
Smatraju da su tri ključne oblasti kada govorimo o zakonima koje treba usvojiti:
"To su: usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije BiH, jačanje zaštite zviždača kroz unapređenje Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH i donošenje Zakona o sukobu interesa koji će u praksi biti provodiv.
Ključno je da izvršni i zakonodavni organi vlasti u BiH donose propise koje institucije zadužene za njihovo provođenje mogu primijeniti u praksi i u tome biti učinkovite.
Također, istinska nezavisnost institucija, problemi selektivne primjene prava, nedostatka transparentnosti i lošeg nadzora, koji potkopavaju potpuno uživanje prava građana, problemi su čije je rješavanje ključno za napredak BIH."
Da nije samo bitno usvojiti ove zakone smatra predsjednik Udruženja poslodavaca BiH Adnan Smailbegović.
"Ovdje su dvije stvari važne, jedna je da se prvo zakoni usvoje, a druga da se oni primjenjuju u praksi. Mi često imamo zakone na papiru ali njihova primjena u praksi je upitna. Svakom onom ko radi legalno, korektno, korupcija je nešto što sve uništava. Ona uništava cijelo društvo, državu, institucije… To je karcinom. Svima nam je u interesu da je toga što manje. Vjerovatno smo mi u mentalitetu i postavci stvari takvi da to nikad nećemo iskorijeniti. Ni na zapadu to vjerovatno nije do kraja iskorijenjeno, ali tamo je to kriminal, kod nas je postala neki obrazac ponašanja. Svako očekuje nešto. To nije dobro. Jako bi dobro bilo da se ti zakoni donesu što prije, ali onda čitav sistem treba urediti. Džaba vam dobri zakoni kad imate pravosudni sistem koji nije efikasan. To onda sve skupa pada u vodu", pojasnio je.
Korupcija tjera strane investitore
Jedan od glavnih razloga manjka stranih investicija u BiH jeste upravo korupcija.
"Strana ulaganja u BiH su na jednom zaista niskom nivou. I ovo što ima stranih investitora, to su uglavnom neke pojedinačne male kompanije koje nađu neki svoj interes, nađu neki lokalni menadžment itd. Ali, nemate ovdje ni jedne istinski ozbiljne strane kompanije koja investira. Jedini koji se zadržao je ja mislim Volkswagen koji je još od prije rata u Vogošći. Osim toga, nemate nekih ozbiljnih kompanija.
Suštinski razlog za to, osim političke nestabilnosti, je korupcija. Mi imamo vani vrlo loš imidž. Ovdje niko ozbiljan ne želi da dođe, investira i da s korupcijom rješava dozvole i neke druge stvari. To je strancima neprihvatljivo", kaže nam Smailbegović i dodaje da se "mi ovdje nekako snalazimo jer moramo, ali svaki stranac uzme i analizira zemlje i donese odluku gdje će pokrenuti biznis", kaže Smailbegović.
"Tu nema emocija, čisti rad", pojasnio nam je.
A, u kojoj mjeri i na koji način korupcija utiče na ekonomsku učinkovitost i strana ulaganja pojasnili su nam i iz Državne agencije za borbu protiv korupcije.
"Da bi strani investitori ulagali u BiH mora biti ispunjen osnovni uslov, a to je politički stabilna zemlja. Sigurno je da se niko od investitora ne želi usuditi da ulaže u politički nestabilnu zemlju, u kojoj je vrlo visoka stopa korupcija".
Kažu da su određene organizacije civilnog društva najaktivnije u borbi protiv korupcije u BiH a da se međunarodni predstavnici najviše zalažu za to "dok se domaće institucije zbog obima nekih svojih drugih poslova ne bave ovim pitanjem u dovoljnoj mjeri, onda je to dovoljno da se zaključi da je potrebno, kada se govori o korupciji, prevenciji i borbi protiv korupcije, u potpunosti promijeniti paradigmu."
Pojašnjavaju da je ova agencija osnovana, prije svega, zbog građana BiH "jer na koncu građani plaćaju njen rad."
"Ona nije sama sebi svrha niti će biti sama sebi svrha. Ukoliko građani vide ovu zemlju u EU, ukoliko u ovoj zemlji žele da im djeca rade za ono za šta se obrazuju, onda ih molim da prijavljuju korupciju i prekinu lanac korupcije te da pozovu sve one za koje znaju da imaju saznanja o tome da se obrate i ovoj agenciji i svim uredima za koje znaju da postoje. Od kantona preko entiteta do države.
Ukoliko ne budemo zajednički i organizirano radili jedni s drugima, nećemo biti dovoljno ojačani. Agencija će biti jaka koliko građani budu imali povjerenja u nju, a mi ćemo moći snažnije raditi u onoj mjeri koliko građani budu računali na ovu agenciju. Ukoliko korupciju ne budemo prijavljivali, nećemo imati elemenata ni da korupciju preveniramo, a represivni organi su dovoljno opterećeni, da postoji realna prijetnja da se ti slučajevi nikada neće riješiti."
Da je korupcija, odnosno nedostatak zakona u borbi protiv korupcije, ogromna prepreka za strana ulaganja mišljenja je i Omerović.
"Mi smo imali na sjednici Predstavničkog doma jedan veliki problem kada je riječ o Zakonu o slobodi pristupa informacijama. S jedne strane, Evropska komisija je dala negativno mišljenje na tekst usvojenog zakona u Vijeću ministara jer nisu usvojene sve smjernice Evropske komisije i ekspertnog tima. Nisu usvojena načela koja su u skladu s EU, ali na nivou političkih lidera se nije mogao postići kompromis da taj zahtjev bude idealan. Na koncu, prije izjašnjavanja, mi smo dobili od predstavnika Evropske komisije stav i mišljenje da je bolje da se ovakvi zakoni, u ovom obliku u kojem su usvojeni od strane Vijeća ministara, usvoje iako nisu savršeni, iako ne sadrže sve ključne elemente koji omogućavaju vladavinu prava i sve civilizacijske norme. Zaključili su da je to puno bolje rješenje od trenutnog u kojem nemamo ni jednog usvojenog zakona koji pruža barem osnovne smjernice i osnovna načela iz određenih oblasti", kazao je.
Hrvatska se protiv korupcije bori kroz razne zakone
U posljednjoj zemlji koja je postala članica Europske unije, Hrvatskoj, smatraju da je sprečavanje korupcije na svim nivoima ključ uspješne antikorupcijske politike, ali i obaveze Hrvatske koja proizlazi iz Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije te relevantnih dokumenata Vijeća Europe i Europske unije.
U Ministarstvu pravosuđa i uprave Hrvatske kažu da su prioritetna područja u borbi protiv korupcije Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obavljanju javnih dužnosti, Zakon o finansiranju političkih stranaka, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o integritetu državnih službi, Zakon o javnim finansijama, Zakon o javnim nabavkama i Zakon o zaštiti zviždača.
Poređenja radi, BiH je posljednje izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama donijela prije 12 godina. Hrvatska je posljednje izmjene donijela prošlog ljeta, preciznije na snazi su od 25. juna 2022. godine. Kao pravni okvir za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama korišteni su Konvencija o pristupu informacija, Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama, Ustav Republike Hrvatske i drugi međunarodni ugovori.
I ostali hrvatski zakoni po pitanju korupcije 'osvježeni' su u posljednjih nekoliko godina, pa su tako izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih aktivnosti stupile na snagu 1. januara 2020., a izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa 25. decembra 2021.
Bez državne strategije za borbu protiv korupcije
Iako je, u skladu s nadležnostima, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, izradila nacrt Strategije za borbu protiv korupcije 2022. -2024. i pripadajući Akcioni plan za provedbu Strategije te je istu u 2021. godini podnijela Vijeću ministara, Vijeće ministara je dva puta razmatralo i odbilo usvojiti odluku o državnoj strategiji protiv korupcije.
Iako je ovaj dokument dio prioriteta BiH za pridruživanje Europskoj uniji (EU), BiH je već treću godinu bez strategije na državnom nivou. Zbog kašnjenja usvajanja dokumenta na državnom nivou, niži nivoi su sami počeli donositi svoje strategije za borbu protiv korupcije.
Vlada Republike Srpske donijela je Strategiju borbe protiv korupcije u Republici Srpskoj od 2018. do 2022. godine te pripadajući Akcioni plan za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj od 2018. do 2022. godine.
Vlada Federacija Bosne i Hercegovine je izradila i usvojila Akcioni plan za borbu protiv korupcije za period od 2021. do donošenja nove strategije za borbu protiv korupcije u Federaciji BiH te Akcioni plan Vlade Federacije BiH za prevenciju korupcije za vrijeme trajanja pandemije COVID 19.
Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, je u oktobru 2022. godine donijela Odluku o usvajanju Strategije za borbu protiv korupcije u Brčko distriktu BiH 2022. – 2024. godina.
O tome koliki je problem entitetsko usvajanje ovih strategija bez državne iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kažu:
"Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije propisuje obavezu entitetima, kantonima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine da razviju i usvoje strategije za borbu protiv korupcije u skladu s općim principima utvrđenim u državnoj Strategiji za borbu protiv korupcije. Evidentno je, da razvoj i usvajanje antikorupcijskih politika na ostalim nivoima vlasti predstavlja zakonsku obavezu a ne problem ukoliko je usvojena državna Strategija koja predstavlja opći okvir borbe protiv korupcije.
Međutim, neusvajanje državne Strategije i izostanak sistemskog pristupa predstavlja izazov i za Agenciju i za tijela za sprečavanje korupcije u BiH. Ti izazovi se ogledaju posebno u segmentima harmoniziranosti politika, delegiranja provedbe sistemskih aktivnosti i njihove koordinirane provedbe te u konačnici monitoringa i evaluacije.
I pored pomenutih izazova, Agencija je kroz donošenje antikoruptivnih mjera inicirala prema svim nivoima vlasti u BiH ispunjavanje zakonske obaveze razvoja antikorupcijskih dokumenata i strukovno usmjeravala i podržavale te procese. S tim u vezi, kao rezultat spomenute inicijative Agencije, na ostalim nivoima vlasti trenutno postoji deset usvojenih Strategija za borbu protiv korupcije i 11 Akcionih planova.
Podsjećamo, da je u razdoblju od 1999. god. do danas usvojeno ukupno pet strateških antikorupcijskih dokumenata BiH, a da je od isteka prethodne državne Strategije za borbu protiv korupcije (2015-2019) do danas prvi put narušen kontinuitet usvajanja ovog dokumenta na državnom nivou vlasti."
A, zašto je Vijeće ministara u nekoliko navrata skidalo ovu strategiju s dnevnog reda?
"Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije više puta je upućivala Vijeću ministara BiH Nacrt strategije za borbu protiv korupcije na usvajanje, ali iz nama nepoznatog razloga ovaj dokument je uvijek skidan sa dnevnog reda sjednica. Posljednji Nacrt Strategije za period 2022-2024. godina prošao je i javne konsultacije, ali je na sjednici Vijeća ministara BiH opet nije dobio podršku.
Nakon što je Vijeće ministara BiH na 11. sjednici, održanoj 11.05.2023. godine, razmotrilo Prijedlog odluke o usvajanju Strategije za borbu protiv korupcije 2022-2024 i Akcionog plana za njeno provođenje, zaključilo je da zbog vremenskog odmaka i razdoblja važenja predmetnog Agencija treba pripremiti i dostaviti Vijeću ministara BiH na razmatranje i donošenje novi prijedlog odluke o usvajanju Strategije za borbu protiv korupcije za period 2024-2028.
S tim u vezi, Agencija je treći put otpočela sveobuhvatni analitičko-istraživački i organizacioni proces priprema za strateško planiranje državne Strategije za borbu protiv korupcije za period 2024-2028. kako bi do kraja tekuće godine finalizirala ovaj dokument i uputila u proceduru usvajanja Vijeću ministara BiH shodno zaduženjima", kazali su nam iz Agencije.
Uskoro suočavanje sa EU
Omerović nam je objasnio da će predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto sredinom decembra ići na sastanak s predstavnicima Evropske unije i Evropske komisije.
"Na tom sastanku će biti urađen presjek izvršenih zadataka iz onih 14 prioriteta koje je dala Evropska komisija. Mi se nadamo da ćemo usvajanjem ova tri zakona moći dobiti to neko prolazno zeleno svjetlo za aktiviranje pod broj 1 pristupnih fondova Evropske unije i za stvaranje mogućnosti da bismo u narednoj godini mogli imati otvorenu mogućnost za otvaranje pregovora u pojedinim oblastima".
Ipak, priznaje da bi i usvajanje ta tri zakona bio premal doprinos u 2023. godini.
"Premalo je, ali svi smo svjesni političkog ambijenta u kojem živimo, radimo i djelujemo. Svjesni smo političke krize i udara na ustavni poredak Bosne i Hercegovine gdje su bili obustavljeni svi ključni proevropski procesi".
Konkretno, iznosi jedan od problema zašto ne dolazi do usvajanja zakona koji bi spriječili korupcijska djelovanja.
"Postoji otpor od strane određenih političkih subjekata prema usvajanju seta antikorupcijskih zakona jer su centri moći koji su na čelu političkih stranaka kroz dvije ili tri decenije nepostojanja sistemskih zakona i zakonskih planova mogli pljačkati budžete i raditi sve ono što se radi. Imat ćemo priliku da se u narednih mjesec dana da se uvjerimo u to", rekao je Omerović.
Zaključuje da pomenuti set od tri zakona nije dovoljan, ali da je bolje i to "nego da se nastavi ovaj jedan strašni negativni trend".
"Ranije nije uopšte bilo ni volje da se uđe u priču oko usvajanja ovih zakona", kazao je.
Za kraj, ostavili smo po jednu izjavu Smailbegovića i Omerovića koje pokazuju u kakvom stanju je bh. društvo s korupcijom.
"Ta korupcija je zaista prilično prisutna, posebno u javnom sektoru. Rekao bih i u privatnom, kod tendera i svih tih stvari… Ako se malo dublje analizira, vidi se da je situacija prilično loša. Niko od stranaca ne voli da se tu upliće. Nikad ne znate gdje će vas to kolo odvući, gdje je kraj, gdje je granica…", rekao je Smailbegović.
Omerović je dodao:
"Jedan od najvećih problema koji predstavlja izvor problema u svim ostalim poljima kao što su obrazovanje, kultura, privreda jeste korupcija. Ona je nažalost postala jedan sistemski oblik djelovanja koji uništava sve pore društva".
