Dana 17. jula, skoro godinu dana nakon što ju je potpisala u Istanbulu, Rusija je odlučila da se povuče iz crnomorske inicijative za žitarice (BSGI) koja Ukrajini omogućava izvoz poljoprivrednih proizvoda na svjetsko tržište. Kao što je podvukao generalni sekretar UN-a, ova inicijativa je „tračak nade u svijetu kojem je očajnički potrebna", napisao je na svom blogu Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije.
On navodi da je prije agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, ključnog svjetskog dobavljača hrane, iz Ukrajine dolazila petina ječma u svijetu, kao i šestina kukuruza i osmina pšenice. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, gađajući žitna polja i silose i blokirajući ukrajinske luke, svjetske cijene hrane su skočile do rekordnih nivoa i ugrozile prijeko potrebne zalihe hrane u mnogim zemljama uvoznicama. Cilj BSGI-ja bio je ponovno uspostavljanje ključne rute za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i smanjenje globalnih cijena hrane.
Borrell navodi da je uprkos mnogim izazovima, inicijativa postigla svoj glavni cilj. Od augusta 2022. izvoz gotovo 33 miliona tona žitarica i prehrambenih proizvoda iz Ukrajine u 45 zemalja imao je ključnu ulogu za smanjenje globalnih cijena hrane za oko 25 posto od rekordnih cijena dostignutih ubrzo nakon ruskog napada. Kako pokazuju podaci o javnoj trgovini, više od polovine žitarica, uključujući dvije trećine pšenice, otišlo je u zemlje u razvoju.
Pored toga, BSGI je osigurao kontinuiran pristup žitaricama za Svjetski program hrane (WFP). U 2023. godini, Ukrajina je obezbijedila 80 posto pšenice za podršku humanitarnim operacijama u najugroženijim zemljama po pitanje hrane, kao što su Afganistan, Džibuti, Etiopija, Kenija, Somalija, Sudan i Jemen. Bez crnomorske rute, WFP žitarice mora nabaviti negdje drugo po višim cijenama i sa dužim vremenom isporuke u trenutku kad se svijet suočava s prehrambenom krizom bez presedana.
"Odluka Rusije donesena je uprkos ponovljenim prijedlozima generalnog sekretara UN-a da se riješe ti problemi. Kako bi prebacila krivicu, Rusija tvrdi da njen sopstveni izvoz poljoprivrednih proizvoda nije u dovoljnoj mjeri omogućen. To ne potvrđuju javno dostupni podaci o trgovini, što pokazuje da izvoz poljoprivrednih proizvoda Rusije napreduje. Rusija je imala i veliku korist od Memoranduma o razumijevanju s UN-om o izvozu đubriva, koji je dogovoren istovremeno kad i BSGI. Ujedinjene nacije neumorno pokušavaju objasniti regulatorne okvire i sarađivati sa privatnim sektorom kako bi se pronašla namjenska rješenja u bankarskom i sektoru osiguranja. Ti napori se provode u bliskoj saradnji s EU-om i njenim partnerima", navodi Borrell.
Dodaje da „bez obzira na laži koje Rusija širi, EU je zaista osigurala da naše sankcije ne utiču na globalnu sigurnost snabdijevanja hranom“. Ne postoje sankcije na ruski izvoz hrane i đubriva trećim zemljama, a EU je dala opsežna uputstva ekonomskim subjektima, pojasnivši da su transferi trećim zemljama dozvoljeni. Sarađujemo s UN-om kako bismo dozvolili povezana plaćanja - naveo je Borrell.
On ističe da, uprkos ovim dobro poznatim i provjerljivim činjenicama, Rusija je odlučila da se povuče iz BSGI-ja, koristeći hranu kao oružje i ugrožavajući globalno snabdijevanje hranom.
"Nekoliko sati nakon povlačenja iz inicijative, Rusija je svakodnevnim napadima počela uništavati ukrajinske objekte za skladištenje žitarica i infrastrukturu lukâ, ne samo u samom Crnom moru nego i na Dunavu. Kao direktna posljedica, veleprodajne cijene pšenice i kukuruza rekordno su porasle od početka ruskog agresivnog rata. Povećana nestabilnost cijena hrane vjerovatno će trajati sve dok Rusija bude namjerno povećavala pritisak na globalno snabdijevanje hranom, pogoršavajući tako globalnu krizu troškova života, a najviše za osobe s nesigurnim snabdijevanjem hranom u zemljama koje zavise od uvoza. To je neprihvatljivo i mora se odlučno osuditi", naglasio je Borrell.
On napominje da, dok se svijet bori s poremećenim snabdijevanje i višim cijenama, Rusija sad prilazi ugroženim zemljama, posebno u Africi, sa bilateralnim ponudama ograničenih isporuka žitarica, pretvarajući se da rješava problem koji je sama stvorila. To je cinična politika namjernog korištenja hrane kao oružja.
Borrell navodi da je kao odgovor na neodgovorne poteze Rusije, EU aktivna na tri glavna polja.
"Prvo, i dalje ćemo podržavati neumorne napore Ujedinjenih nacija i Turske za nastavak crnomorske inicijative za žitarice. Drugo, nastavljamo jačati puteve solidarnosti kao alternativne rute za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda na globalna tržišta kroz EU. Ti putevi do sada su omogućili izvoz više od 41 miliona tona poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, a taj izvoz povećavamo koliko god je moguće da bi se umanjile posljedice prekida učešća Rusije u BSGI-ju. Treće, uvećali smo finansijsku pomoć zemljama i osobama kojima je najviše potrebna, obezbijedivši 18 milijardi eura za rješavanje pitanja sigurnosti hrane do 2024. godine", naveo je Borrell.
Pozivamo, dodao je on, međunarodnu zajednicu i sve zemlje da povećaju pomoć za podršku globalne sigurnosti hrane.
"Molimo sve partnere da pozovu Rusiju da se vrati na pregovore kao što je Afrička unija to već učinila, kao i da prestane gađati ukrajinsku poljoprivrednu infrastrukturu. Jasnim i ujedinjenim glasom, možemo natjerati Rusiju da obnovi učešće u BSGI-ju. Zajednički interes svijeta je odgovorno upravljanje globalnim snabdijevanjem hranom. Dugujemo to ljudima kojima je najpotrebnije", napisao je Borrell.
