Ozbiljan i nimalo bezazlen radijacijski incident desio se u Sarajevu, a količina materije ili prostor koji je kontaminira trenutno nije do kraja poznat, otkriva Raport.
Šturu potvrdu ove informacije dobili smo i od Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
No, krenimo redom.
Prema informacijama koje je dobio Raport u Sarajevu, tačnije na lokalitetu bivšeg pogona Energoinvesta TAT, u Tvorničkoj ulici, došlo je do curenja izotopa Cz-137.
Otkud opasna meterija u Sarajevu
Radi se o izotopu Cezija koji je izuzetno radioktivan i koji se koristi u razne industrijske svrhe. Na taj lokalitet je stigao 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća za potrebe tadašnjeg Energoinvesta TAT.
Za potrebu čuvanja ove radioaktivne materije tad je izgrađen i bunker u kojem je ona čuvana. U njemu su, kako je Raportu potvrđeno, bile dvije prostorije. Jedna dimenzija 10x20 metara, a druga 1x1 metar. Prva je služila za snimanje, druga za skladištenje i u njoj se nalazilo više izvora ioniziorajućeg zračenja.
U poratnom razdoblju tvrtka Energoinvest-IMQ d.o.o. Institut za materijale i kvalitetu (u daljnjem tekstu Institut) dogovorom od matične kompanije Energoinvest TAT dobiva u najam odnosno na
korištenje bunker za svoje potrebe (provođenje radiografskih ispitivanja), uz obvezu preuzimanja brige o čuvanju i kasnijem zbrinjavanju radioaktivnih izvora.
Nakon prodaje hale tokom stečajnog postupka, sukladno dogovoru sa novim vlasnikom - kompanijom BINGO d.o.o., u maju 2019 Institut izmješta preostale izvore iz saća u posebni spremnik, kako bi se isti mogli ukloniti sa lokacije bunkera. Nakon pripreme spremnika, uposlenici Instituta iz saća unutar bunkera uklanjaju šest izvora i premještaju spremnik u svoje prostore.
Međutim, prilikom ove operacije, dolazi do pucanja najmanje jedne od kapsula sa Cs-137. Institut 13. maja 2019 angažuje stručnu ekipu Zavoda za javno zdravstvo FBiH koja konstatira da je došlo do disperzije izotopa Cs-137 na području bunkera i o tome obavještava Državnu regulatornu agenciju za radijacionu i nuklearnu sigurnost.
U tom trenutku kontaminaciju je bila na relativno maloj površini, do oko 100 metara kvadratnih.
Prilikom obavljanja radova preuređenja hale, buldožer izvođača radova demolira bunker te se nastali metalni otpad tovari u kamion, kako bi ga se prodalo kao sekundarnu sirovinu.
Dolaskom kamiona u kompaniju za otkup otpada, redovnom kontrolom prije istovara sekundarne sirovine, utvrđena je povećana razina radioaktivnosti robe te je roba vraćena na lokaciju preuzimanja, odnosno u bunkera Energoinvesta.
U međuvremenu se kontaminacija, prema informacijama Raporta, proširila na oko 40.000 metar kvadratnih.
Nakon ovoga, jedna od firmi koja pod zakup uzima dio bivše TAT-ove hale, zabrinuta za sigurnost svojih radnika, 12. 12. 2019. godine angažira stručnu ekipu Zavoda za javno zdravstvo FBiH koja konstatuje da je došlo do disperzije izotopa Cs-137 na veliki dio hale TAT-a sa izraženim vrućim tačkama, kao i sa jasno vidljivim dijelovima spremnika za izotope. Po povratku materijala na lokaciju Energoinvesta, s obzirom na vanrednost situacije, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost provodi vanredni inspekcijski nadzor te u skladu s preliminarnim rezultatima dobivenim tokom nadzora nalaže provedbu dodatnih mjerenja od strane licencirane ili ovlaštene kuće. Spomenuta mjerenja provodi stručna ekipa Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Šta se u međuvremenu desilo i kolika je opasnost pokušali smo saznati i iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, ali i Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.
Odgovor Zavoda, Državna agencija šuti
Uprkos našem insistiranju da dobijemo odgovore od Državne agencije, do sada ih nismo dobili. Kazali su nam da će odgovoriti u roku koji je predviđen zakonom, što može trajati mjesecima.
Međutim, šturi odgovor dobili smo iz Zavoda za javno zdravstvo.
"U vezi sa vašim uputim, potvrđujemo da je u prostoru tvorničke hale na adresi Tvornička br. 3 Sarajevo, u objektu bivšeg Energoinvesta postoji prisustvo radioktivne kontaminacije cezijem (Cs-137), potvrđeno mjerenjima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, Centra za zaštitu od zračenja.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH prostor je ograđen zbog sprečavanja neovlaštenog pristupa i poduzete su aktivnost na sanaciji od strane Državne agencije za radijacijsku i nuklearni sigurnost", rečeno je iz Zavoda.
O tome kolika je površina zahvećena radijaciom i koliko je to opasno po stanivništvo nismo dobili odgovor.
Šta je uopće cezij?
Cezij je ekstremno reaktivan element, vrlo je mehak, ima zlatnožute nijanse, a u potpuno čistom stanju je srebrenasti sjajni metal. Pošto u kontaktu sa zrakom odmah i veoma burno reagira, čuva se u hermetički zatvorenim staklenim ampulama. Nema podataka da cezij ima neki biološki značaj. U prirodi se ne javlja u ljudskom organizmu.
Sam po sebi nije otrovan, međutim izotopi, kako što je Cz-137 mogu biti izuzetno otrovni.
Radioaktivni izotop Cz-137, koji je proizvod cijepanja jezgra, dospio je u velikim količinama u atmosferu nakon černobilske katastrofe 26. aprila 1986. godine, što je privuklo pažnju javnosti u cijelom svijetu.
U Japanu su velika područja zagađena cezijem 137 nakon nesreće u nuklearnom reaktoru u Fukushimi. Godine 1987. desio se slučaj u Brazilu kada su lopovi ukrali radijacijski aparat namijenjen za terapije zračenjem te iz njega izvadili cezij 137, nakon čega su cezij podijelili prijateljima i rođacima. Pri tome je nekoliko ljudi umrlo od posljedica zračenja
Izotop 137 je pored izotopa kobalta 60Co jedan od najvažnijih izvora gama zračenja i koristi se u terapiji zračenjem za liječenje malignih oboljenja, za mjerenje brzine toka u cijevima i ispitivanja debljine papira, filma ili metala. Osim toga, služi i za kontrolu kvaliteta u nuklearnoj medicini kao dugovječni nuklid za ispitivanje zračenja.
