U organizaciji Memorijalnog centra "Potočari – Srebrenica" danas je u Domu mladih u Tuzli otvorena putujuća izložba „Priče iz Srebrenice“. Izložba će poslije Tuzle biti postavljena u Prijedoru, Mostaru i Sarajevu. Podršku organizaciji putujuće izložbe pružilo je Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
"Izložba je putujuća i zove se „Priče iz Srebrenice“. Izložba je kombinacija video arhive i fizički artefekata. Sadrži pet ličnih priča o ljudima iz Srebrenice koji su ubijeni u genocidi te pet priča ljudi o životu i genocidu tokom rata. Kada spojite te dvije stvari dobijete cjelokupan ambijent koji je tad vladao u Srebrenici. Željeli smo različite priče i njihovih života. Svaka priča je podijeljen na tri razdoblja: život, smrt i pronađeni predmet. Kroz ta tri dijela govorimo o osobi koja je ubijena u genocidu“, rekao je Ahmo Mehmedović, vanjski saradnik u Memorijalnom centru "Potočari – Srebrenica".
Priču o Srebrenici priča generacija koja je preživjela genocid nad Bošnjacima u julu 1995. godine.
"Poruke su mnogobrojne. Uglavnom radi se o žrtvama koje su ubijene u julu 1995. godine. Mi se sjećamo žrtava na ovaj način, kroz ovu izložbu, pored toga imamo pet ekran sa pet priča i kroz lična svjedočenja mogu se čuti ispovijesti ljudi koji su bili u Srebrenici. Do sada smo snimili 504 svjedočenja u Potočarima, Sarajevu i Tuzli. Od iznimne važnosti je što generacija koja je preživljela genocid ostavlja naslijeđe budućim generacijama. Samo tako ćemo uspjeti u nastojanjima da se pamti, da se ne zaboravi, da se sačuva muzejsko naslijeđe“, istakao je Hasan Hasanović, šef tima za usmenu historiju u memorijalnom centru.
Jedna od priči na izložbi je o Nedžibu Hrustiću. U julu 1995. godine on je zajedno sa sinom krenuo ka Tuzli, dok su supruga i mlađi sin ostali u Potočarima.
„Moja sestra i mlađi sin su stigli u Tuzlu, također i stariji sin. On je, najvjerovatnije, ubijen kada je kolona presječena iznad Koljević Polja. Ima indicija da je ubijen u magacinu Kravica, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u masovnoj grobnici Blječeva“, kazala je Nura Begović iz Udruženja „Žene Srebrenice“.
U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu Tuzla je bila grad u koji su dolazili prognani Bošnjaci iz Podrinja. Oko 50.000 Podrinjaca je stiglo u Tuzlu, istakao je gradonačelnik Zijad Lugavić.
„Jedan od razloga što se izložba otvara u Tuzli je taj što je Tuzla primila preko 50.000 izbjeglih i raseljenih lica. Građanke i građanke Srebrenice su i građanke i građanke Grada Tuzla. Kultura sjećanja je veoma bitna i uvijek moramo tražiti pravdu, moramo promovisati istinu. Izložba počinje iz Tuzle, ali ona treba biti u svakom gradu Bosne i Hercegovine kako bi svi građani i građanke saznali šta se dogodilo u Srebrenici. Nikada ne smijemo dozvoliti da genocid padne u sjenu“, rekao je Lugavić.
U narednih sedam dana izložba se svaki dan može pogledati u Domu mladih u Tuzli, a nakon toga izložba ide u Prijedor, Mostar i Sarajevo.
