Porodice 20 žrtava genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine dale su saglasnost za njihov ukop na kolektivnoj dženazi u julu ove godine u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima. Ovo nije konačan broj i očekuje se da će biti veći. I ove godine se uglavnom radi o ukopu nekompletnih posmrtnih ostataka žrtava genocida iz ljeta 1995. godine.
"Do sada su spremni posmrtni ostaci 20 žrtava, koje će ove godine biti ukopane u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima. Radi se o žrtvama koje su ubijene u genocidu počinjenom 1995. godine. Očekujemo da će ovaj broj porasti, da će biti više žrtava koje će biti ukopane s obzirom na to da još uvijek radimo na procesu identifikacija onih žrtava za koje smo dobili DNK nalaz, ali porodice još uvijek nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji", izjavila je za Anadoliju Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.
U prostorijama Podrinje identifikacionog projekta nalazi se 57 žrtava koje su identifikovane uz pomoć DNK metode, ali porodice se još uvijek nisu odlučile na zvaničnu identifikaciju i davanje saglasnosti za ukop.
"Dakle u narednom periodu, do početka jula apelujemo i pozivamo porodice da pristupe zvaničnoj identifikaciji i daju saglasnost za ukop žrtava. Istovremeno, u Tuzli imamo još posmrtne ostatke 19 žrtava koje su identifikovane i DNK metodom i od strane porodica, ali nemamo saglasnost za njihov ukop. Razlog toga je uglavnom nekompletnost tijela. Posmrtni ostaci mnogih od ovih žrtava su nekompletni i mi zaista razumijemo sve porodice koje se teško odlučuju ukopati jednu ili dvije kosti svojih najmilijih od 207 kostiju koliko ima tijelo odrasle osobe", pojasnila je Fazlić.
Kako je kazala, razumiju porodice i shvataju njihovu bol naročito imajući u vidu da su svjesni toga da taj ukop ne bi bio konačan, da bi vjerovatno u narednom periodu došlo do jedne, dvije ili više reekshumacija.
"Ipak mi apelujemo na njih da smognu snage i učine to jer je mnogo humanije tako, da se nađu u zemlji, a mi svakako potragu nastavljamo i posmrtni ostaci koji se naknadno pronađu svakako bivaju nakon identifikacije dodani onim ranije ukopanim", istakla je Fazlić.
Najmlađa žrtva 16-godišnjak
Među žrtvama koje će biti ukopane ove godine na kolektivnoj dženazi u Potočarima nalazi se i maloljetnik, najmlađa žrtva.
"Radi se o Esedu Klempiću, on je imao svega 16 godina kada je ubijen u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Čančari 2001. godine. Identifikovan je 2008. Porodica je tek sada smogla snage da da saglasnost za njegov ukop. Osim njega, bit će ukopan i 18-godišnji Nisad Selimović. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice u selu Kamenica 2007. godine. U većini slučajeva žrtava koje će se ukopati ove godine radi se o nekompletnim tijelima", naglasila je Fazlić.
Najstarija žrtva koja će biti ukopana u Potočarima je Husein Zukić
Esed će konačan smiraj naći uz braću Suvada i Sabita te oca Ševku Klempića koji su u ranijim godinama ukopani u Memorijalnom centru Srebrenica.
"Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Husein Zukić. Imao je 63 godine kada je ubijen, u ljeto 1995. godine, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 2001. godine iz masovne grobnice Čančari. Radi se o žrtvama čiji posmrtni ostaci su ekshumirani u ranijim godinama. Ove godine u Potočarima će biti ukopan i brat našeg kolege, istražitelja u Institutu za nestale osobe BiH - Sabahudin Selimović. On je u trenutku smrti imao 31 godinu, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su tek prošle godine na području Vlasenice", kazala je Fazlić.
Oko 400 posmrtnih ostataka čeka na proces reekshumacije
Nakon kolektivne dženaze u Potočarima uslijedit će i proces reeskhumacija.
"Za sada, imamo saglasnost porodica za reekshumaciju 60 žrtava, a kako bi im pridodali dijelove skeleta koji su naknadno pronađeni. U prostorijama Podrinje identifikacionog projekta se nalazi još oko 400 posmrtnih ostataka koji također čekaju na proces reekshumacije i reasocijacije. Međutim, suočavamo se sa problemima u tom procesu. Naime, porodice žrtava koje su već ukopale svoje najmilije u velikom broju su odselile, promijenile svoje adrese, brojeve telefona i jednostavno ih nije moguće kontaktirati kako bi identificirali ove posmrtne ostatke i dali saglasnost za reasocijaciju", pojasnila je Fazlić.
Zato, apeluju na sve članove porodica žrtava genocida koji su u ranijim godinama ukopali svoje najmilije i koji znaju da su njihova tijela ukopana nekompletna da ih kontaktiraju, da pozovu Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine ili Podrinje identifikacioni projekat i ostave svoje kontakte i podatke kako bi omogućili da se proces kompletira i kako bi se ovi posmrtni ostaci dodali onim ranije ukopanim.
Traga se za još oko 1.200 žrtava genocida
U proteklom periodu urađeno je nekoliko ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici.
"Ne odustajemo od ovog procesa i traženja nestalih. Nećemo stati sve do onog trenutka kada se pronađu sve žrtve. Proces jeste težak, jako je teško doći do pravih, relevantnih, tačnih informacija. Posmrtni ostaci se pronalaze i dalje i nakon toliko godina od rata. Stotinjak žrtava identifikujemo svake godine. Kada su u pitanju žrtve genocida, traga se za još oko 1.200 žrtava", rekla je Fazlić.
Naglasila je da se još uvijek pronalaze posmrtni ostaci, posebno na području Kameničkog brda, uglavnom na površini terena.
Nekompletni posmrtni ostaci tri žrtve proteklog rata ekshumirani su prije nekoliko dana na tri različite lokacije na području općina Bratunac i Srebrenica.
Posmrtni ostaci su pronađeni na površini terena i to na lokalitetima Pobuđe i Kameničko brdo na području općine Bratunac te na lokalitetu Sućeska na području općine Srebrenica.
Prema informacijama sa kojima raspolaže Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, posmrtni ostaci najvjerovatnije pripadaju žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene u genocidu počinjenom u julu 1995. godine.
"Još uvijek, ljudi hodajući šumom pronalaze posmrtne ostatke, toliko godina nakon rata. Vjerujemo da postoje i masovne grobnice koje sigurno kriju mnogo više žrtava, međutim, do tih informacija je teško doći. Na snazi je zavjet šutnje i skrivanja bilo kakve informacije koja bi dovela do tih posmrtnih ostataka", dodala je Fazlić.