Eksperimentalni lijek donanemab za Alzheimerovu bolest, koji je razvila kompanija "Eli Lily and Co", usporava kognitivni pad izazvanom tom bolešću za 35 posto, pokazalo je istraživanje te kompanije.
Lijek donanemab ispunio je sve ciljeve ispitivanja, naveli su iz kompanije i dodali da je napredovanje Alzheimerove bolesti usporeno za 35 do 36 posto, prenosi Reuters.
U grupi koja je primala ovaj lijek, otok mozga, neželjeni efekt lijekova ove vrste, javio se kod 24 posto učesnika istraživanja, dok je 6,1 posto njih imalo takve simptome. Do krvarenja u mozgu došlo je kod 31,4 posto ljudi koji su primili donanemab i kod 13,6 posto ljudi u grupi koja je primila placebo. Kako se navodi, ozbiljan otok mozga zabilježen je kod 1,6 posto osoba, uključujući i dvije smrti koje su pripisane tom stanju.
U istraživanju se dodaje da kod 47 posto pacijenata nije zabilježena progresija bolesti u periodu od 12 mjeseci. Dr Eric Reiman, izvršni direktor Instituta Baner za istraživanje Alzheimerove bolest, koji vodi studiju o efektima donanemaba, rekao je da je jasno da se vide prednosti lijeka, ali da postoji određen rizik koji treba uzeti u obzir.
U Sjedinjenim Američkim Državama više od šest miliona građana živi sa Alzheimerovom bolešću, a procjenjuje se da će broj porasti na skoro 13 miliona do 2050. godine.
Prvi znakovi Alzheimerove bolesti su zaboravljivost. Međutim treba znati da zaboravljivost nije uvijek znak bolesti. Ako se ne pogoršava tokom godine dana i ne dovodi do smetnji u svakodnevnom životu, vjerovatno se ne radi o Alzheimerovoj demenciji. Međutim, moguće su i česte greške kad prve simptome i znakove poistovjećujemo sa starošću, što rezultira sa nepravovremenim prepoznavanjem bolesti, a samim tim gubi se prilika za blagovremenu primjenu terapije koja je najučinkovitija u ranoj fazi bolesti.
Izlječenje Alzheimerove demencije nije moguće, ali je moguća kontrola i usporavanje toka bolesti. Pored terapije lijekovima, potrebna je i skrb oboljelih koja podrazumijeva fizikalni tretman (odlaganje nepokretnosti), adekvatna prehrana, reguliranje sna, sprečavanje lutanja, smirivanje agresivnosti, kontrola nad fiziološkim potrebama, liječenje pridruženih tjelesnih bolesti, tretman komplikacija u terminalnom stadiju bolesti.
O Alzheimerovoj demenciji, moderna medicina zna nedovoljno. Temeljni problem za prepoznavanje Alzheimerove demencije, a samim tim i za njeno liječenje i skrb o oboljelim je nedovoljna informiranost i senzibiliziranost javnosti, te nedostatna edukacija pojedinca, te uže i šire zajednice.
