Pomjeranje sata dešava se dva puta godišnje - posljednjeg vikenda u martu prelazimo na ljetno računanje vremena, dok posljednjeg vikenda u oktobru počinje zimsko računanje vremena.
Pomicanje sata nije prirodno za ljudsko tijelo koje bi zapravo trebalo biti u skladu s prirodnim ciklusima, a ne s kazaljkama sata. Ono ima svoj ritam i naviknuto je spavati određeni broj sati, buditi se u određeno doba... Ljetno računanje vremena ove godine počinje 26. marta. To znači sat vremena manje spavanja. Međitom, i naznaku sve sunčanijih, toplijih i dužih dana.
Kada pomjeriti kazaljke?
Kazaljke trebate pomaknuti u noći na nedjelju, sa dva na tri sata. Ali to ne znači da trebate ustati usred noći i to napraviti, već namjestite kazaljke prije odlaska na spavanje ili nakon što se ujutro probudite.
Kraće spavanje donosi nešto malo stresa za naš organizam jer mu treba vremena kako bi se navikao na novi ritam spavanja i buđenja. Prema nekim istraživanjima tih sat vremena koliko kraće spavamo zaslužno je za osjećaj neispavanosti, glavobolje, srčano opterećenje pa i veći broj saobraćajnih nesreća. Stručnjaci navode da je zbog neispavanosti koncentracija slabija.
Kako ovo utječe na zdravlje?
Pomicanje sata nije prirodno za ljudsko tijelo koje bio zapravo trebalo biti u skladu s prirodnim ciklusima, a ne s kazaljkama sata.
Naše tijelo ima svoj ritam i naviknuto je spavati određeni broj sati, buditi se u određeno doba itd. Ako mu se to poremeti, ono to doživljava kao stres pa mu je neophodno nekoliko dana za prilagodbu.
Broj ljudi koji zbog srčanog udara završe na Hitnoj pomoći povećan je za oko 25 posto u danima nakon pomicanja sata na ljetno računanje vremena, a većinom se radi o ženskim pacijentima, pokazuju neka istraživanja.
Oni koji znaju da pate od srčanih problema trebali bi u te dane posebno pripaziti što piju i jedu te izbjegavati veći tjelesni napor.
Ljetno računanje vremena završava 29. oktobra u 3 sata ujutro.
Poslanici Evropskog parlamenta u martu 2019. godine izglasali su da se ukida pomjeranje sata od aprila 2021. godine. Dotad će sve zemlje EU morati da odaberu ljetno ili zimsko računanje vremena.
Iako je bilo najava, Vlada Bosne i Hercegovine još nije donijela zakon kojim bi se to promijenilo.
Zašto je uvedeno ovo? Osnovna ideja je bila da se bolje iskoristi dnevna svjetlost.
Kada smo počeli pomjerati kazaljke na satu?
Ljeti kada su duži dani, pomjera se sat tako da se jedan jutarnji sat "ukrade"i doda večeri - kako bi mrak pao kasnije.
To je, najprije, smislio američki političar i naučnik Benjamin Franklin. I to davne 1784. godine. Objavio je esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama. Slična ideja je pala na pamet i pra-pra-pradedi pjevača grupe Coldplay Chris Martina - Williamu Willetu 1907. godine. On je objasnio da mu je to sinulo kada je tokom ljetneg jahanja ujutro primijetio koliko je zavjesa još spušteno.
Ipak, nije doživeo da to vidi u Velikoj Britaniji. Ljetno računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija. Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost, a sačuvaju ugalj.
Ljetno vrijeme je u tadašnju Saveznu Federativnu Republiku Jugoslaviju stiglo, prvi put, tek 27. marta 1983. godine.
Danas na svijetu čak 110 od 192 države koristi ljetno računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, piše Nacionalna geografija. Većina zemalja koje ga koriste su u Europi i Sjevernoj Americi.
