NATO je jučer potvrdio da njegov dugogodišnji glavni sekretar Jens Stoltenberg u oktobru odlazi s dužnosti, potaknuvši novi val nagađanja o tome ko će ga naslijediti. Diplomati u Bruxellesu kažu da nema konsezusa o tome ko bi trebao zamijeniti bivšeg norveškog premijera Jensa Stoltenberga (63).
Neki saveznici razmatrali su mogućnost da mu se produži mandat koji traje već devet godina kako bi mogao voditi NATO u krizi izazvanoj ruskim ratom protiv Ukrajine. No Stoltenbergova je glasnogovornica u nedjelju kazala da Stoltenberg odlazi. I to nedugo nakon što se vratio sa sastanka u Washingtonu, potvrdila da će pred kraj godine odstupiti s dužnosti.
Uvijek je bio Evropljanin
„Mandat glavnog sekretara Jensa Stoltenberga produžen je tri puta. I bio je na dužnosti gotovo devet godina”, rekla je glasnogovornica Oana Lungescu. „Mandat mu istječe u oktobru ove godine i nema namjeru tražiti još jedan.”
Stoltenbergova odluka da ode s dužnosti izazvat će utrku među visokim evropskim dužnosnicima za njegova nasljednika, a u medije su već procurile moguće kandidature. Glavni sekretar NATO-a uvijek je bio Evropljanin. Čak ako i u praksi Washington ima odlučujući glas o njegovu - ili možda ovaj put njezinu - imenovanju.
I premda se taj posao svodi na koordinaciju i traženje konsenzusa među 30 država članica Saveza, izbor će se smatrati simbolom NATO-ova usmjerenja u godinama koje dolaze.
Stoltenberg odlazi: Vrijeme za ženu?
Zadnji put kada je Stoltenbergova budućnost bila u pitanju – u februara 2022.. I to kada je imenovan za budućeg guvernera norveške centarlne banke. Da bi se kasnije povukao iz tog procesa, nagađalo se da će ga zamijeniti žena. Sedam desetljeća Savez vode muškarci iz zapadne Evrope. I mnogi promatrači misle da je vrijeme da kormilo preuzme žena i to s evropskog istoka.
Zadnja četiri šefa NATO-a bili su birani naizgled u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu duž obale Sjevernog mora - Britanca je zamijenio Nizozemac, njega Danac, a njega Norvežanin. U međuvremenu, strateški fokus Saveza preusmjerio se na njegovo istočno krilo. Gdje su nove države članice na Baltiku i Crnom moru suočene s agresivnom Rusijom.
Poljska i baltičke republike dokazale su da su njihova dugogodišnja upozoravanja na Moskvu bila opravdana i predvode traženja da se Ukrajinu naoruža i da joj se pomogne. To je dovelo do poziva da NATO postavi za glavnu tajnicu litavsku premijerku Ingridu Simonyte ili njezinu estonsku kolegicu Kaju Kallas.
Obje su odavno zauzele odlučan diplomatski stav prema Rusiji, što im može biti preporuka među jastrebova u redovima saveznika, ali im u nekim prijestolnica možda ne bi išlo u prilog.
Provokacija Rusije?
Neki tvrde da bi imenovanje žene s Baltika moglo biti previše provokativno prema Rusiji, gurajući saveznike, koji već naoružavaju i finansiranju ukrajinske snage, bliže direktnom sukobu s Moskvom. Ako ne jastreb s Baltika, ko onda?
Još nije objavljena nijedna službena kandidatura, ali diplomati u Bruxellesu sugerirali su da bi Nizozemska mogla istaknuti svoju ministricu odbrane Kajsu Ollongren. Britanija je već dala trojicu glavnih sekretara NATO-a. I tradicionalno se voli smatrati mostom između Evrope i SAD-a.
Britanski ministar ovbrane Ben Wallace često se spominje kao mogući kandidat. Aali to možda ne bi dobro sjelo 21 članici NATO-a koje su ujedno članice Evropske unije.
Nema konsenzusa
Britanija, posebno za vrijeme bivšeg premijera Borisa Johnsona, stekla je prijatelje u Ukrajini pružajući rano i glasno podršku njezinoj odbrani, ali brexit je naštetio odnosima Londona s mnogim državama članicama EU-a.
Time ostaje južno krilo NATO-a na kojem se ističu osobe kao što su bivši talijanski premijer Mario Draghi (75) i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis. A što ako NATO prvi put izabere nekoga izvan Evrope. I podrži zamjenicu kanadskog premijera Chrystiju Freeland?
„Nema konsenzusa”, rekao je jedan visoki dužnosnik NATO-a. S obzirom na to da se govori da administracija Joea Bidena tek treba razmisliti o tom pitanju.
Stoltenberg je preuzeo dužnost 1. oktobra 2014. I vodio je Savez kroz nekoliko međunarodnih kriza, Posljednji vojnici NATO-a i američke snage napustili su Afganistan u augustu 2021. Netom prije nego što je Kabul ponovo pao u ruke talibana. Stoltenberg je također predvodio odgovor NATO-a na ruski rat u Ukrajini, najokrutniji ratni sukob na evropskom tlu od 1940-ih.
Bio je cijenjen kao glavni tajnik i osobito kao most između europskih saveznika i Washingtona za vrijeme bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je često kritizirao NATO.
