Na današnji dan, prije 561. godinu, počela je legalizacija i pravna verifikacija čina izdavanja vakufnama Isa-bega Ishakovića kao pravnog akta kojim je i zvanično imovina utemeljitelja Sarajeva prešla iz privatne u javnu svojinu za dobrobit svih ljudi.
Vakufnama Isa-bega Ishakovića
Taj čin, koji nije ništa drugo do svojevrstan utemeljiteljski akt Sarajeva, desio se u mjesecu džemadulula 866. godine po Hidžri odnosno od 1. februara do 2. marta 1462. godine po gregorijanskom kalendaru . Smatra se zvaničnim dokumentom koji svjedoči početku nove gradske tj. urbane cjeline koja se kontinuirano razvija do današnjih dana.
Tim povodom Udruženje za zaštitu kulturne baštine BiH “Isa-beg Ishaković”, svim građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine, čestita 561. godišnjicu pisanja vakufname Isa-bega Ishakovića porukom da bi, ne umanjujući značaj važnih datuma u novijoj historiji glavnog grada Bosne i Hercegovine, upravo taj datum, dakle 1. februar, trebalo uvrstiti u kalendar Grada i uzeti kao zvaničan "Dan osnivanja Sarajeva".
"Upravo zbog tog čina Sarajevo je jedinstveno jer se radi o prvom gradu u Bosni i Hercegovini koji je planski i ciljano nastao na ovakav način i koji precizno može odrediti svoj početak kao urbana cjelina. Kasnije će biti još sličnih gradova koji će se formirati po istom principu", navodi se.
Vakufnama Isa-bega Ishakovića danas je sačuvana u prijepisu. Original je nestao, nakon što ga je prvi gradonačelnik Sarajeva Mustaj beg Fadilpašić dao Kosti Hormannu da bi se poslala u Beč na restauraciju. Plan je bio da vakufnama Isa-bega Ishakovića zauzme centralno mjesto u Zemaljskom muzeju u Sarajevu koji je otvoren nešto kasnije. Danas se na tom mjestu čuva još jedan dragulj bosanske kulture Sarajevska hagada.
Utemeljiteljski akt Sarajeva
"Isa-beg Ishaković je postavio temelje za dalji razvoj grada. Njegov primjer davanja u vakuf zgrada, gradske infrastrukture i zemljišta su slijedili mnogi dobročinitelji sve do Gazi Husrev-bega. Sarajevo je iz doba Isa-bega doživjelo ubrzani razvoj, kasnije i procvat. Nametnuvši se kao središte tadašnje Bosne. Također, treba kazati da bi Sarajevo danas vjerovatno bilo puno veća metropola da nije bilo provale Eugena Savojskog u Bosnu 1697. Sarajevo je u to vrijeme bilo veće i brojnije npr. od Zagreba i Beograda", navodi se u saopćenju Udruženja.
U povodu obilježavanja tog značajnog datuma, Udruženje za zaštitu kulturne baštine BiH “Isa-beg Ishaković” će upriličiti izložbu radnog naziva “Utemeljitelj”. Zajedno sa partnerom JU Muzej Sarajeva. Izložba će biti otvorena u Brusa bezistanu, u drugoj polovini ovog mjeseca.
"Izložba će u 15 panela i pet kubusa sa predmetima, ispričati priču o urbanim počecima i nastanku Sarajeva. Izložba će, na slikovit način, predočiti kako je razvoj grada oblikovao živote ljudi. Te kako je arhitektura doživjela promjenu odnosno kako se vodilo računa da se postigne sklad, funkcionalnost. I da se poštuje pravo drugog i drugačijeg. U okviru izložbe bit će postavljena i maketa ulice ”Trgovka”, koju je izgradio sin Isa-bega i koja je također uvakufljena", saopćeno je iz Udruženja za zaštitu kulturne baštine BiH “Isa-beg Ishaković”.
