Ministri financija u utorak su trebali razgovarati o prijedlogu da se Mađarskoj zamrznu sredstva iz kohezijskih fondova u sklopu mehanizma uvjetovanosti kojim je moguće zaustaviti plaćanja iz budžeta EU državama članicama koje ne poštuju vladavinu prava.
Međutim, puno se toga događa iza scene. Kako je otkrio dobro obaviješteni Politico, najveće zemlje EU pružaju ruku pomoći mađarskoj vladi u njenoj svađi s Briselom oko kršenja vladavine prava. Francuska i Njemačka, zajedno s Italijom, predvode grupu od oko 12 vlada koje pozivaju Evropsku komisiju da preispita svoju odluku o zamrzavanju 7,5 milijardi eura za Budimpeštu. Tvrde da je Mađarska postigla veći napredak u antikorupcijskim mjerama nego što Brisel priznaje.
Zamrzavanje kohezijskih fondova Mađarske, Nijemci i Francuzi na strani Orbana
"Mađarske su vlasti postigle napredak, treba napomenuti. Poduzet je određeni broj reformi, iako još uvijek postoje dodatni elementi koji se očekuju", izjavio je anonimni francuski dužnosnik za Politico. S tim se ne slažu u Evropskoj komisiji. "Imamo obaveze, imamo obećanja, ali to još nije učinjeno", rekao je tada sekretar EU za budžet Johannes Hahn. Ali na prošlosedmičnom sastanku ambasadora EU Francuska i Njemačka nisu se složile s Komisijom.
Pod pritiskom Evropskog parlamenta Komisija je predložila državama članicama, koje trebaju donijeti odluku do 19. decembra. Suspenzija 7,5 milijardi eura iz kohezijskih fondova, što bi trebalo biti isplaćeno Mađarskoj u sklopu budžeta za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Komisija je s druge strane odlučila potvrditi mađarski nacionalni plan oporavka od pandemije covida-19 (5,8 milijardi eura). Ali uz 27 uvjeta koji obuhvataju 17 mjera za borbu protiv korupcije i reforme za poboljšanje nezavisnosti pravosuđa.
No, sada Francuzi, Nijemci i njihovi saveznici tvrde da vlada Viktora Orbána ispunjava 17 antikorupcijskih reformi koje je poduzela kako bi izbjegla zamrzavanje sredstava. Te da bi se to trebalo odraziti smanjenjem udjela zamrzavanja, trenutačno ekvivalentnog 65 posto kohezijskih sredstava. Od Komisije traže da provede novu procjenu kako bi uključila reforme koje je Orbánova vlada otad donijela. Ali još nije jasno hoće li EK to napraviti. "Vidjet ćemo, još nije donesena službena odluka", izjavio je u ponedjeljak sekretar EU za ekonomiju Paolo Gentiloni.
Nova procjena
Ova grupa zemalja također smatra da ako se ne provede nova procjena, možda neće biti kvalificirane većine u Evropskom vijeću za zamrzavanje sredstava. A ako se nikakva odluka ne donese do 19. decembra , proces sankcioniranja jednostavno bi završio bez zamrzavanja sredstava. To bi se smatralo nepoželjnim s obzirom na to da je EU prvi put upotrijebila ovaj instrument za obuzdavanje demokratskog nazadovanja u zemlji članici. "Bila bi to potpuna katastrofa", rekao je visoki diplomat EU.
U igri su i drugi razlozi. Mađarska stavlja veto na dvije ključne odluke - paket pomoći od 18 milijardi eura za Ukrajinu i minimalnu stopu poreza na dobit od 15 posto za multinacionalne kompanije. Ukrajinskoj vladi hitno je potreban paket pomoći kako bi uravnotežila svoj budžet. A EU je pod pritiskom Kijeva i Sjedinjenih Država da isporuči sredstva. Unija je također bila među glavnim zagovornicima globalnog poreznog sporazuma i riskira gubitak obraza ako se on ne zaključi. No, mekši stav Francuske i Njemačke vjerovatno će ih uvući u sukob s drugom grupom zemalja. Uključujući zemlje Beneluxa, Dansku, Švedsku i Latviju. Ove zemlje podržavaju tvrdokornu procjenu Komisije da rizici od mita ostaju u Mađarskoj i da bi svih 7,5 milijardi eura trebalo biti blokirano.
Za to vrijeme mađarski premijer Viktor Orbán tjera po starom. U petak je optužio Brisel da želi zamrznuti novac namijenjen Mađarskoj "iz političkih razloga". Odnosno zbog politike Budimpešte prema migrantima i njenog protivljenja sankcijama protiv Rusije zbog rata u Ukrajini. Sada ima podršku dvije glavne članice Unije, barem privremeno.
