Stranci se u Hrvatsku posljednjih godina sve više doseljavaju zbog nedostatka radne snage, pa je moguća izmjena etničke strukture.
Oni bi mogli za nekoliko decenija u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja izmijeniti etničku strukturu zemlje, smatraju stručnjaci.
Blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja
"Migracioni saldo u Hrvatskoj i dalje je u negativnoj zoni. Ali, smanjen je u odnosu na godine kada je ušla u Evropsku uniju", rekla je načelnik demografskih i društvenih statistika u Zavodu za statistiku Hrvatske Dubravka Rogić-Hadžalić.
Nakon 2017. podaci Zavoda pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja. Tako je u 2021. saldo iznosio minus 4.512 lica. Na vrhuncu iseljeničkog talasa 2017. minus je bio 31.799 osoba.
Prošle godine se u Hrvatsku doselilo 35.912 lica,. Među njima je bilo 70 odsto stranaca. Odselilo se 40.424, među kojima 64 odsto hrvatskih državljana, prenosi BHRT.
Hadžalića je upozorila da je ocjena o promjeni negativnog trenda prostornog kretanja stanovništva samo djelimično tačna. U ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su u Hrvatsku došli na osnovu dozvola za boravak i rad.
"Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj", dodala je Hadžalićeva.
U Hrvatskoj je danas registrovano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca…
Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini uticati i izbjeglice iz Ukrajine. One će zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljena lica.
U Hrvatskoj je u 10 mjeseci 2022. izdato 110.000 radnih dozvola strancima. Osim stranih radnika i ilegalnih migranata stižu i bogati evropski penzioneri.
Najviše osoba doselilo iz Njemačke
Prošle godine se u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke. Pretpostavlja se da su to Hrvati koji su došli da tu provedu penzionerske dane.
Hadžalić je navela da je iz BiH 22,4 odsto doseljenih. No, često je riječ o Hrvatima kojima je Hrvatska samo tranzit za odlazak u druge države.
Prema projekcijama "Evrostata", Hrvatska bi 2050. godine trebala da ima 3.392.559 stanovnika. Do 2100. broj stanovnika bi trebao pasti na 2.775.929.
Naučnik sa Instituta društvenih nauka "Ivo Pilar" Dražen Živić rekao je da su rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali čak i nepovoljnije stanje.
Ako se nastave dosadašnji trendovi do sredine ili kraja vijeka očekuje se "potpuni demografski slom".
